Konflikte niko ne voli. Nažalost, koliko god da ne volimo konflikte, oni su dio našeg svakodnevnog života.
Sudeći po studiji koja je skoro objavljena, 20 procenata populacije smatra se visoko osjetljivom – odnosno biološki podešenom da budu daleko više osjetljiviji i pogođeni svijetom oko sebe. Nudimo vam nekoliko savjeta koji će vam pomoći da se izborite sa istim.
Nemojte odlagati
Znate svi za situaciju kada nešto ne želite da uradite, pa to odlažete sve do zadnjeg momenta, kada vam još teže pada? Pa, izbjegavanje neophodnog konflikta je isto tako. Ako na primjer, vaš cimer konstantno ostavlja prljavo posuđe u sudoperi i to vas izluđuje, nemojte čekati da gomila dotakne plafon prije nego što odreagujete. Što duže odlažete, teže će vam pasti.
Pripremite se
Ovo nije primjenljivo za iznenadne, neočekivane konflikte, već za one situacije u kojima znate da morate imati neprijatan razgovor.
Vizualizujte ga
unaprijed
Ako na primjer osjećate previše nervoze kada želite da saopštite svom šefu da ste preopterećeni zadacima koje vam daje, zamislite kako kucate na vrata, objašnjavate konkretne razloge i osmislite mirno, pozitivno rješenje.
Pozitivna vizuelizacija je efektivna skoro pa sama aktivnost o kojoj se radi, a to važi i za društvene interakcije. U jednom momentu, veoma je lako olako odreagovati. Ipak, ako uspijete da mapirate šta želite da kažete i dobijete, vjerovatno ćete u tome i uspjeti.
Opustite se
Teški razgovori mogu vam oduzeti dosta energije, ali su zaista užasni po ljude visoke osjetljivosti. Nakon neke konfliktne situacije, posvetite se sebi.
Pružite sebi malo više pažnje – kupite sebi omiljenu kafu, odremajte, idite na manikir ili meditirajte – šta god da vam odgovara.
Priredila:A.Š.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
