U životu srijećemo mnogo ljudi, a samo određeni se u njemu i zadrže. Od ranog djetinjstva pojavljuje se naša potreba za združivanjem sa drugima. Mjesto gdje se učimo bliskosti je naša bazična porodica. Kakav će naš stav prema drugima biti tokom odrastanja zavisi upravo od uvjerenja koja stičemo u tom ranom periodu. Prva poznanstva, drugarstva, stiču se u vrtiću i u školi, a neka od njih prerastu u prava prijateljstva.
– Sticanje pravih prijateljstava nije ograničeno na taj period, već se može desiti u bilo kom životnom dobu. Imati pravog prijatelja je neprocjenjivo bogatstvo. Prave prijatelje odlikuje međusobno povjerenje i poštovanje, iskustva kroz koja prolazi jedna ili druga strana sa podrškom one druge koliko je to u njenoj moći. U pravom prijateljstvu različiti stavovi nisu kamen spoticanja već samo uvažavanje u različitostima gdje postoji ravnoteža u odnosu, davanje i primanje. Neke osobe prođu kroz naše živote i u jednom periodu ih smatramo svojim prijateljima. Međutim, različite životne situacije, načini života, razmišljanje, lični rast i razvoj nas razdvoje. To ne znači da nismo bili prijatelji u tom periodu već samo da nas je život razdvojio i da uvijek postoji mogućnost da se jednom sretnemo opet, a ako se to ne desi, ostaje nam uvijek uspomena i lijepo sjećanje na taj period života – rekla je
Dušica Radović, psiholog.
Postoje, kako je kazala, i lažna prijateljstva, u kojem jedna osoba pristupa u prijateljstvo iz različitih ličnih interesa.
– Nekada je to bezazleno, recimo drugarica u vrtiću ili drug družiće se sa tobom zbog neke igračke koju ti imaš, a on nema. Slične stvari se mogu dešavati na ranom školskom uzrastu. Međutim, u periodu puberteta u današnje vrijeme se, nažalost, dešava da postoje djeca koja imaju određene statusne simbole, što ih čini poželjenim za druženje. Ono što je karakteristično za taj period je da se adolescenti češće povjeravaju drugu ili drugarici nego roditeljima. Povjeravanje tajni, bezrezervno vjerovanje u druga ili drugaricu su dio odrastanja koji u tom periodu može biti jako povređujući, ako ta osoba iznevjeri povjerenje. Odavanje tajne dovodi do stida, a nekad i vršnjačkog nasilja, posebno sada kada su aktuelne društvene mreže. Ovo se može, a i ne mora desiti - objasnila je psiholog.
Odrastanjem, kroz iskustvo učimo da selektujemo prijateljstva. Na koji način ćemo ih selektovati zavisi i od onog bazičnog uvjerenja i iskustava koje smo prošli do tada.
- Osoba može postati nepovjerljiva, povučena, ili pak vrlo otvorena i komunikativna sa jasnom granicom koliko može pružiti u prijateljstvu i koliko očekuje da joj se uzvrati. Postoji tendencija ljudi da se identifikuju sa svojim prijateljem. To je razlog što su bliski prijatelji često kao kopija jedan drugog. Imaju puno zajedničkih stvari, a i njihove osobine ličnosti se poklapaju. Mnogo je tema o kojima mogu da razgovaraju, i mnogo zajedničkih aktivnosti. Ova pojava je najčešća u periodu adolescencije - objasnila je Radović.
Kako ističe, ipak bi trebalo napraviti razliku između istinskog prijateljstva i onog koje na to samo liči.
- Prijateljstvo zasnovano na međusobnom razumijevanju i poštovanju, gdje može doći do identifikacije osoba kada su dvije osobe toliko slične jedna drugoj i dijele ista interesovanja i vrijednosti, razlikuje se od potrebe jedne osobe da se poistovjeti sa drugom, radi nekog ličnog interesa. Ona tako upija informacije o interesovanjima druge osobe, kopira je i počinje da se ponaša isto kao ta osoba kako bi došla do određenog cilja. Razlog može biti različite prirode, bilo da je u pitanju materijalno ili potreba za pripadnošću određenoj grupi ljudi – kaže Radović.
Internet je pretrpan člancima i uputstvima kako prepoznati lažnog prijatelja u 5, 6, 10 koraka. Međutim činjenica je da jedinstveno uputstvo ne postoji, jer ljudi su različiti i ono što za nekoga predstavlja pravo prijateljstvo ne mora predstavljati za vas.
– Odgovor leži u vama. Šta je vaša definicija prijateljstva? Šta je ono što naš pravi prijatelj treba da posjeduje? Pravo pitanje je koja su vaša uvjerenja o prijateljstvu i koje su to vrijednosti kojima se vodite i koja su očekivanja koja imate od drugih? Da li više dajete nego što primate ili obrnuto? Da li vam osobe koje nazivate prijateljima crpe energiju ili vam obogaćuju život i daju vam polet? Kada odgovorite na sva ova pitanja dobićete odgovor koji je tačan i jedinstven za vas. Da bi pravo prijateljstvo opstalo neophodno je zalivati ga obostrano – kaže Dušica Radović.
A.D.
Rijetki su biseri kojima nas život čašćava Kako je naglasila naša sagovornica, za pravo prijateljstvo nisu presudne iste osobine ličnosti.
– Svjedoci smo da ljudi mogu biti u potpunosti različiti, pa opet biti bliski i iskreni prijatelji. Negdje sa završetkom adolescencije osobe već imaju jedan uski krug pravih prijatelja i puno poznanika, no to ne znači da se i nakon toga u našim životima ne mogu pojaviti lažni prijatelji, ali i oni pravi. Lažni će se voditi raznim interesima, koji će se prije ili kasnije pokazati, jer kada ispune svoje interese odbaciće nas, a pravi će biti biseri sa kojima nas život čašćava. Neminovno je da kroz naš rast i razvoj sretnemo i jedne i druge, budemo povrijeđeni i onda je naše iskustvo, bolno i icjeljuje se vremenom. Vrijeme je majstorsko rešeto i u tom rešetu će ostati oni pravi – kaže Radović.
