Direktorica Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore Gordana Rašović kazala je u razgovoru za „Dan” da je u prošloj godini kod 12 davalaca krvi utvrđen hepatitis B, a kod pet hepatitis C, dok je jedan davalac bio pozitivan na testu na virus HIV-a. Ona je saopštila da broj novootkrivenih slučajeva u populaciji davalaca krvi sa hepatitisima i virusom HIV odgovara statističkim rezultatima prevalence tih oboljenja za područje Evrope. Ona je naglasila da davalaštvo još uvijek ne zadovoljava standarde koje je postavila EU, ali profesionalnim odnosom i timskim radom stručnjaka Zavoda, kao i racionalnim pristupom u pogledu primjene krvi/komponenata krvi, a u skladu sa postavljenim indikacijama, uspjeli su da zadovolje sve zahtjeve kliničara u svim zdravstvenim ustanovama.
–Zajednički smo zbrinuli sve pacijente kojima je ovaj lijek bio neophodan za redovno liječenje, kao i u slučajevima zbrinjavanja urgentnih stanja. Tokom 2015. godine registrovali smo oko 17.000 donacija krvi, što iznosi 2,75 odsto i predstavlja blago povećanje ukupnog davalaštva u odnosu na prethodnu godinu, kada je ono iznosilo 2,7 procenata. Registrovana je znatna promjena strukture davalaca, odnosno znatno je povećan broj dobrovoljnih, nenamjenskih davalaca krvi u odnosu na porodične, što je naš prioritetni cilj. Učešće dobrovoljnih davalaca krvi u ovoj godini bilo je oko 41 odsto, dok je na kraju 2014. godine taj procenat iznosio oko 35,5 procenata. Ovi podaci su ohrabrujući jer idemo uzlaznom linijom ka ispunjavanju postavljenog cilja, ali svakako nam predstoji još dosta posla kako bismo postigli stoprocentno dobrovoljno, nenamjensko davalaštvo krvi – ističe Rašovićeva.
Ona ukazuje da je ostvarivanje postavljenog cilja, što predstavlja preduslov za obezbjeđivanje dovoljnih količina sigurne krvi za sve građane Crne Gore, dug proces koji zahtijeva učešće svih aktera uključenih u ovu humanu aktivnost, u smislu zdravstvenog prosvjećivanja stanovništva o dobrovoljnom davalaštvu krvi.
–Građanima moramo pružiti pouzdane i relevantne informacije na osnovu kojih će donijeti odluku o svom učešću, a to je proces koji zahtijeva vrijeme. Ipak, možemo biti zadovoljan postignutim u ovom veoma kratkom periodu – smatra Rašovićeva.
Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, podsjetila je Rašovićeva, optimalan procenat davalaštva je između četiri i pet procenata.
–Na osnovu naših procjena, potrebno je oko 23.000 donacija krvi, a sada imamo 5.500 manje. Time bi u potpunosti bile zadovoljene potrebe i obezbijeđene rezerve za redovno liječenje pacijenata u Crnoj Gori, za zbrinjavanje urgentnih stanja i obezbjeđivanje rezervi za slučajeve u vanrednim situacijama – kaže Rašovićeva.
Kako je dodala, najveći broj dobrovoljnih donacija krvi registrovan je u organizacionom dijelu Zavoda u Kotoru i Nikšiću i veći je za 55 odsto u odnosu na ukupan broj donacija.
–Treba pomenuti i Zavoda u Beranama, koji je dostigao nivo dobrovoljnog nenamjenskog davalaštva krvi od 50 odsto. Prema dosadašnjim rezultatima za 2015. godinu, organizacioni dio Zavoda za transfuziju krvi u Podgorici bilježi najviši procenat davalaštva od oko 3,3 odsto, što je i očekivano, budući da Klinički centar u Podgorici zbrinjava najveći broj pacijenata sa kompleksnom patologijom, kojima je krv neophodna za liječenje – objašnjava Rašovićeva.
Ona je kazala da je protekle godine odbijeno 15 odsto davalaca zbog zdravstvenih problema, što se uklapa u statistike u transfuziološkoj praksi.
- Dio davalaca krvi je odbijen nakon sprovođenja propisane dijagnostike i ljekarskog pregleda, pri čemu su uočeni razlozi za privremeno ili trajno odbijanje davalaca. Davaoci koji imaju hronična ili maligna oboljenja, ne mogu biti davaoci krvi jer bi donacijom krvi ugrozili ne samo svoje zdravlje, već i stanje pacijenta koji treba da primi tu krv. Takođe, svi oblici rizičnog ponašanja dovešće do odbijanja davalaca krvi. Davaoci koji imaju neki trenutni zdravstveni problem, poput prehlade i gripa, odbijaju se privremeno, i mogu doći da daju krv kada saniraju problem – navodi Rašovićeva.
Prema rezultatima koje posjeduje Zavod, Crna Gora spada u zemlje sa niskim rizikom za transmisiju zaraznih bolesti putem transfuzije krvi.
–I pored toga, Zavod za transfuziju krvi sprovodi sve propisane mjere u cilju prevencije transmisije, a to podrazumjeva pravilnu selekciju davalaca krvi, primjenu testova visoke specifičnosti i osjetljivosti, koji omogućavaju ranu detekciju uzročnika krvlju prenosivih bolesti, i ordiniranje transfuziološke terapije u skladu sa strogo postavljenim indikacijama – ističe Rašovićeva.
Sistematizacija lijek
za nedostatak kadra
Rašovićeva je podsjetila da je u izradi nova sistematizacija Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore, koja predviđa povećanje broj zaposlenih u skladu sa procesom rada i organizacije.
–Očekujemo da će potrebe naše ustanove naići na podršku i razumijevanje na nacionalnom nivou i dobiti saglasnost relevantnih institucija – kaže Rašovićeva.
Fali novac za transfuziju
Rašovićeva je kazala da Zavod za transfuziju krvi dijeli sudbinu svih ustanova u zdravstvenom sistemu kada je u pitanju nedostatak sredstava.
–U skladu s tim, pokušavamo da sve svoje obaveze vezane za poslovanje uskladimo sa budžetom. To se odnosi i na razvoj dobrovoljnog davalaštva krvi. U skladu sa mogućnostima i sredstvima, Zavod maksimalno unapređuje taj izuzetno važan segment transfuziološke djelatnosti – naglasila je Rašovićeva.