Dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici Žana Kovijanić Vukićević ocijenila je u razgovoru za „Dan” da je na studijskom programu fizika situacija kritična zbog nedostatka opreme i istraživačkih kapaciteta. Kavijanić ističe da je na programima fizike i matematike veoma prisutan problem nedostatka nacionalnih projekata. Ona ističe da je oprema za taj segment veoma skupa, naročito za ona najfundamentalnija ili tehnološki najzahtjevnija istraživanja. Osvrnula se na priču koju forsiraju iz Ministarstva nauke da se u nauku ulažu velika sredstva.
– Pozitivna je činjenica da postajemo dio šireg evropskog naučnog prostora, ali moramo biti iskreni i priznati da je veoma teško biti konkurentan na ovom tržištu. Pričom o dostupnosti milijardi eura za naučno-istraživačku djelatnost, a sve kroz mogućnost konkurisanja na EU programu Horizont 2020, postiže se medijski efekat, ali se suštinski ne mijenja mnogo. Mala država kao što je Crna Gora ne može da priušti opremu čija cijena ide i do nekoliko miliona eura. Kod nas, nažalost, ne postoji industrijski sektor koji bi crpio i primjenjivao takva nova znanja i stoga bio zainteresovan za ulaganje u nauku. Uzimajući u obzir ukupne uslove u kojima i mi i naši studenti živimo i radimo smatram da je znanje koje profesori i saradnici Prirodno-matematičkog fakulteta daju na visokom nivou. Potvrda ovoga su bivši studenti koji su naučnu i stručnu karijeru uspješno nastavili u inostranstvu – ističe Kovijanić Vukićević.
Ona napominje da kapacitete dijeli u tri grupe, i to istraživačku infrastrukturu (opremljenost laboratorija), fondove (sredstava za odvijanje naučno-istraživačkog rada) i kadrovsku osposobljenost.
– Skoro sva oprema koja se koristi za eksperimentalni dio nastave na programu za fiziku stara je trideset i više godina. Iz ovoga vam je jasno da je sada nemoguće naći i rezervne djelove za onaj dio opreme koji se i dalje nekako koristi. Na matematici i računarskim naukama imamo drugi problem, a to je da računarska oprema brzo zastarijeva te je potrebno njeno obnavljanje – naglašava Kovijanić Vukićević.
Kako je rekla, PMF se sastoji od više studijskih programa koji se donekle mogu posmatrati kao tri različita fakulteta (Matematika i računarstvo, Fizika i Biologija).
– Kada je riječ o matematici i računarskoj nauci na ovim studijskim programima danas, zahvaljujući internetu, sa nekim minimalnim ulaganjima može se dostići željni infrastrukturni nivo. Na studijskom programu Biologija, što se opremljenosti laboratorija tiče, imamo bolju situaciju. To je posledica pojačanog interesovanja društva za sve komponente životne sredine, ali i učešća naših biologa na brojnim međunarodnim projektima kroz koje se značajno popravilo stanje sa istraživačkom opremom – ističe Kovijanić Vukićević.
Kako je pojasnila, zaposleni su naučno-istraživačke kapacitete izgrađivali i sticali kroz saradnju sa inostranim instituticijma, prvenstveno kroz izradu magistarskih ili doktorskih teza van Crne Gore.
– Nakon toga svi oni su svoja znanja primjenjivali na matičnom fakultetu. Danas naši saradnici u nastavi nijesu u mogućnosti da dio doktorskih ili magistarskih studija provedu u inostranstvu – smatra Kovijanić Vukićević.
Ona upozorava da su naučnicima sa te ustanove sužene mogućnosti učešća u važnim projektima.
– Ono što mi možemo jeste da se nadamo da će nas neko kroz lične kontakte pozvati da budemo dio šireg tima i ništa više. Niti mi možemo da konkurišemo kao neki važan istraživački centar niti možemo da angažujemo lobiste i projektne organizacije iz Brisela koji vam uveliko povećavaju šanse da dobijete sredstva. Horizont 2020-sredstva nijesu potpuna ni adekvatna zamjena za nacionalne projekte – objašnjava Kovijanić Vukićević.D.B.
Baza za mnoge oblasti
Ona navodi da je PMF matičan za sve matematičke, fizičke, biološke i predmete iz oblasti organske hemije na UCG, zbog čega je savremenjavanje nastavnog procesa na PMF-u kroz nabavku savremene opreme od suštinskog značaja za cijeli Univerzitet.
- Nadamo se da ćemo kroz HERIK projekat u potpunosti osavremeniti laboratorije za fiziku, obnoviti računarske učionice, nabaviti izvjestan broj mikroskopa ali i dio nedostajuće opreme za laboratoriju za organsku hemiju. Sve ovo će podići nivo praktične nastave na našem fakultetu, ali će imati i pozitivan efekat kada je u pitanju naučno-istraživački rad. Ovo se, prije svega, odnosi na studente i saradnike u nastavi, jer će uz pomoć nove opreme na lakši i bolji način moći da pristupe svojim prvim istraživanjima i izradama diplomskih, magistarskih radova ali i doktorskih disertacija – objašnjava Kavijanić Vukićević.
Uspostaviti održivi model finansiranja
Kovijanić Vukićević ističe da je pored nabavke opreme, potrebno razmišljati i u pravcu uspostavljanja održivog finansiranja naučno-istraživačke djelatnosti na nacionalnom novu, kroz koji bi se podigao nivo nauke i na taj način postao konkurentniji.
– Sigurna sam da bi ovakvi programi trebali biti okrenuti mladim naučnicima koji bi kroz njih obavljali svoja istraživanja, ali i odlazili u druge centre i na naučne konferencije. U suprotnom, imaćemo sadašnju situaciju koja ne daje mnogo šansi našim mladim kolegama, kaže Kovijanić Vukićević.