Ministar prosvjete Predrag Bošković kritikovao je rukovodstvo Univerziteta Crne Gore (UCG) zbog odluke da sprovedu skupu reformu, koja podrazumijeva besplatne magistarske studije, nakon čega ga je rektorka Radmila Vojvodić optužila da zastupa politiku koja ne mari za razvoj državne ustanove. Prepiska, u koju smo imali uvid, rezultirala je time da je Vlada ljetos usvojila Strategiju za razvoj visokog obrazovanja do 2020. godine, kojom su prihvatili da finansiraju „skupu reformu”.
Bošković je u dopisu od 26. aprila jasno poručio Rektoratu da će Vlada nastaviti da finansira isključivo osnovne studije. On je tada ocijenio da novi model i trogodišnje osnovne studije sa bečelor diplomom i dalje neće biti prepoznati na tržištu rada, zbog čega će uvođenjem dvogodišnjih master studija UCG morati da angažuje nove predavače, koji će opteretiti budžet te institucije. Vojvodićeva je odgovorila da Bošković i ministarstvo na taj način onemogućavaju reforme na UCG.
– Smatram profesionalno etičkim i sa aspekta građanskog poštenja neophodnim da saopštim kako finansiranje samo osnovnih studija iz budžeta odražava politiku koja ne mari za razvoj državnog univerziteta, što je i te kako važno u tranzicionim socio-kulturnim prilikama Crne Gore. Ovo pogotovo zato što su državni univerziteti u takvim okolnostima garanti postojanosti društvenih zajednica i najpouzdaniji korektivi sistema vrijednosti – poručila je Vojvodićeva Boškoviću.
Vlada je 7. jula usvojila reformu studija 3+2+3 (u trajnju osnovnih, magistarskih i doktorskih studija) i strategiju razvoja visokog obrazovanja koja predviđa da u periodu 2018/2019. osnovne i master studije budu o trošku države na UCG za sve studente, poslije velikog pri tisaka i optužbi iz Rektorata da Vlada ne brine o toj instituciji.
– U skladu sa navedenim modelom Univerziteta, studenti osnovnih studija bi se u periodu 2018/19 u potpunosti finansirali iz budžeta, dok bi se studijske 2016/2017. godine u prvu godinu upisivali samo studenti koji bi imali status budžetskog, s tim što bi se broj budžetskih studenata povećao u odnosu na prethodne godine, a u skladu sa potrebama tržišta rada. Reformom modela studija UCG, iz dominantnog 3+1+1+3 u 3+2+3, prema informaciji Univerziteta, broj 01-32-08/1 od 7. decembra 2015. godine „ne iziskuju se posebna veća ulaganja, odnosno povećanje budžeta”.
– Imajući u vidu da studenti koji završe trogodišnji studijski program i stiču stepen obrazovanja Bečelor nijesu dovoljno prepoznati na tržištu rada, za očekivati je da najveći broj njih nastavi dalje obrazovanje na master studijama, što za posledicu ima veći broj akademskog osoblja zbog mentorskog rada. To, po našoj procjeni, iziskuje značajna dodatna finansijska sredstva i posledično tome opterećenje budžeta studenata i države. Napominjemo da je visina školarine na master studijama na UCG, uglavnom, 1.000 eura po semestru. Dopisom, broj 01-11-32 od 25. aprila 2016. godine, Univerzitet je obavijestio Vladu i ministarstvo o očekivanju da se iz budžeta Crne Gore obezbjeđuju sredstva za finansiranje osnovnih i master studija za sve studente, iako je strukturnim reformama u oblasti prosvjete planirano finansiranje samo studenata osnovnih studija – navodi se u dokumentu, koji je Bošković potpisao i uputio Rektoratu 26. aprila ove godine.
Rektorka Radmila Vojvodić je odgovorila minstru Boškoviću da predlog Vlade na model finansiranja ostavlja prostor za razna tumačenja i nedoumice i postavlja pitanje principa po kojima država potpuno onemogućava upis studenata na državni univerzitet, ukoliko nijesu ušli u budžetsku kvotu.
– Da budem jasna, nije neprihvatljivo da studiranje na UCG bude isključivo budžetsko, već je svođenje budžetskog finansiranja samo na osnovne studije svojevrsno degradiranje uloge UCG na tržištu visokog obrazovanja. Zašto i po kojoj logici – i u ime kojih se principa – kao država, budžetski opredjeljujemo samo za finansiranje osnovnih studija. Reforma u model 3+2 kao dominanatnog u Evropi i kao najoptimalnijeg za internacionalizaciju, ujedno je iskustvo finansiranja oba stepena obrazovanja – zato što nudi dva nivoa obrazovanja (tu je prednost u odnosu na 4+1), a to je za povećanje zapošljavanja i te kako važno. Nudi bolji kvalitet znanja kroz dvogodišnji master, što je suština i presudno za opredjeljenje. Može se lako izračunati da je razlika u finansiranju dosadašnjih četiri godine i budućih pet godina neznatna. Zašto onda ovaj restriktivni prilaz – navodi Vojvodićeva u odgovoru Ministarstvu prosvjete.
D.B.
Kolektivni ugovor sprečava manipulacije
Vojvodićeva napominje u dopisu Boškoviću da je novim kolektivnim ugovorom blokirana svaka moguća manipulacija i komercijalizacija preko nastave za samofinansirajuće studente.
– Da je postojalo saznanje da će Vladina politika ići u pravcu finansiranja osnovnih studija, teško bismo postigli ovaj reformski učinak, koji danas smatramo velikim kapitalom za napredak državnog univerziteta – navodi Vojvodićeva.