Predsjednik Sindikata zdravstva pri Uniji slobodnih sindikata Vladimir Pavićević za „Dan” je istakao da će tražiti povećanje plata ljekarima do 20 odsto u narednoj godini, ali da to neće lako ostvariti zbog nedostatka sredstava u budžetu. Pavićević je kazao da će tražiti sastanak sa novim ministrom Kenanom Hrapovićem i insistirati da preduzme konkretne poteze, jer je njegov prethodnik Budimir Šegrt ignorisao predstavnike medicinskih radnika i kršio prava na socijalni dijalog. On objašnjava da postoji veliki broj neriješenih pitanja, koja otežavaju rad i status ljekara u Crnoj Gori. Pavićević kaže da je obavio razgovor sa novom direktoricom Kliničkog centra Zoricom Kovačević, kako bi je upoznao sa uslovima u kojima rade zdravstveni radnici.
– Tražićemo da se budžetom predvidi povećanje zarada zaposlenima u zdravstvu od 14 do 20 odsto. Nijesmo optimisti da će se to tako lako ostvariti jer do sada nije bilo saradnje sa Ministarstvom zdravlja po pitanju utvrđivanja budžeta za zdravstvo. Na više naših zahtjeva za organizovanje sastanka sa predstavnicima ministarstva nijesmo dobili odgovor, tako da postoji kriza socijalnog dijaloga u zdravstvu. Neophodno je da raspravimo više tema, a jedna od najvažnijih je dinamika rasta plata u narednom periodu. Upoznao sma direktoricu KCCG Kovačević sa problemima zaposlenih i niskim primanjima i očekujem njenu podršku u razgovorima sa nadležnim institucijama, ističe Pavićević.
Pavićević smatra da su plate medicinskim radnicima, i pored ovogodišnjeg uvećanja od 5,5 odsto, i dalje niske.
– Plata ljekara sa minulim radom iznosi do 750 eura, kada se uračuna i startni dio zarade u koji ulazi naknada za topli obrok i regres. Uz dosta prekovremenog rada prosječna zarada je nešto više od 1.000 eura. Međutim, kada se uzme u obzir koliko se vremena provodi na poslu i uz kakav stepen odgovornosti, jasno je da se zarade u narednom periodu moraju uvećavati. Treba istaći i da znatan broj ljekara nema mogućnost da prekovremenim radom značajnije uveća svoju zaradu. Prosječna zarada medicinske sestre je sa minulim radom oko 390 eura sa, takođe, uračunatom naknadom za topli obrok i regres. Uvećanjem od 20 odsto bez prekovremenog rada, ljekari bi imali prosječnu zaradu oko 890 eura, a medicinske sestre i tehničari oko 450 eura, navodi Pavićević.
On ukazuje da će zahtijevati od Ministarstva zdravlja da se poštuje novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, kojim su izmijenjena prava zaposlenih.
– Pompezno je najavljivano da će izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti radnici moći da rade dopunski u javnim ustanovama i da će na taj način imati koristi i zdravstvene ustanove, i zaposleni, i pacijenti, ali od toga nemamo ništa, rekao je Pavićević.
Prema njegovim riječima, i Zakon o zaradama u javnom sektoru je izdvojio zdravstveni sistem u smislu povećanja zarada po osnovu dopunskog rada, jer zbog potrebe za obezbjeđivanjem neprekidnog rada u zdravstvu postoji veliki broj prekovremenih sati.
– Pokušaj da se zarade ljekarima povećaju kroz izmjene ovog zakona mi smo od samog starta smatrali diskutabilnim. Naime, ako bi se to definisalo na taj način, bilo bi nemoguće da se i druge djelatnosti, kao što su obrazovanje (univerzitetski profesori itd.), ne difinišu istim zakonom. Naime, kako tada, tako i danas, uvećanje zarada i ljekarima i drugim zdravstvenim radnicima se u regularnoj proceduri kroz izmjene granskog kolektivnog ugovora može dogovoriti za nekoliko dana ako za to postoji stvarna volja od strane Vlade, kaže Pavićević.
„Dan” je nedavno objavio da je predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić kazala da Vlada novim budžetom nije predvidjela stavku za povećanje plata ljekarima u 2017. godini.D.B.
Neophodna kontrola
Pavićević smatra da je, ukoliko se usvoji predlog budžeta od 200 miliona eura za zdravstveni sistem, najvažnije na koji način će se upotrebljavati ta sredstva i da li će se racionalno trošiti.
– Mora se konačno realizovati projekat integralnog bolničkog informacionog sistema koji bi otkrio slabe tačke sistema po pitanju iskorišćenosti kadrova i potrošnje materijalnih sredstava, kao i po pitanju neopravdanih troškova liječenja, predlaže Pavićević.