Za sada nepoznati počinioci ukrali su senzore za mjerenje temperature, saliniteta i svjetlosti koje je kotorski Institut za biologiju mora (IBM), u avgustu 2016. godine, postavio u moru na lokalitetu kod Dražinog vrta na dubini od 15 metara. To je „Danu“ saopštila dr Vesna Mačić, rukovodilac Laboratorije za zaštitu mora kotorskog instituta, dodajući da još uvijek nije utvrđeno da li su takvi instrumenti odneseni i sa lokaliteta na otvorenom moru na kojem su takođe bili postavljeni.
Ovi senzori su inače bili postavljeni u cilju praćenja stanja korala, u okviru bilateralnog projekta koji Institut iz Kotora realizuje sa Institutom iz Pirana u Sloveniji.
– Institut je prošle godine od „Rac Spa“ Centra za zaštićena područja u moru iz Tunisa dobio dva senzora, od kojih je jedan bio postavljen na lokalitetu u moru na Dražinom vrtu, a drugi na lokaciji na otvorenom moru, koju još uvijek nismo obišli kako bi provjerili da možda i tamo postavljena stanica nije nestala – kazala je Mačićeva najavivši da će u narednih nekoliko dana na lokalitetu Dražin vrt biti postavljen novi senzor dobijen takođe od „Rac Spa“ Centra.
Osim što je krađom senzora pričinjena materijalna šteta u vrijednosti od nekoliko hiljada eura, izgubljeni su, naglašava, i vrijedni podaci koji se odnose na specifična staništa vrulja kojih na ovom području ima više od desetak, a koje su rijetkost za čitavo Sredozemlje. U vruljama, kako pojašnjava, dolazi do priliva slatke vode na morskom dnu ili u blizini kopna, čime se značajno mijenjaju uslovi životne sredine za morske organizme i stvaraju specifične koraligene zajednice sa više zaštićenih vrsta poput kamenog korala (Cladocora caespitosa), žutoga korala – lažni crni koral (Savalia savalia), crvenog sunđera (Axinella verucosa), kamenog sunđera (Geodia sp.), algi Cystoseira corniculata i mnogih drugih.
– Putem senzora mi bismo podatke o temperaturi, salinitetu i o svjetlosti imali na svakih sat vremena. Međutim, nesavjesni ronioci su na ovaj način umnogome otežali naše napore da o ovim organizmima saznamo više i da ih bolje zaštitimo – istakla je Mačićeva pojasnivši da onome ko je senzor ukrao isti ne može poslužiti, budući da se za njegovo korišćenje mora raspolagati određenim nastavkom kojim se povezuje na računar, pri čemu se za očitavanje podataka aktivira poseban kompjuterski program.
– Ako to nemaju senzor mogu samo da bace. Znači, postoje dvije varijante; ili je on odnijet iz radoznalosti ili iz zle namjere, a nadam se da je u pitanju prva opcija, zaključuje Mačićeva koja će učestvovati na trećem Evropskom kongresu naučnog ronjenja koji će se od 21. do 23. marta održati u Madiri u Portugaliji. Ona će na tom skupu predstaviti projekat o palastruri „Pina SPOT“ koji kotorski institut realizuje sa srodnim institucijama iz Francuske i Španije.
B.M.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.