Fond za zdravstveno osiguranje (FZO), na čijem je čelu Sead Čirgić, zatražio je od Ministarstva finansija da se promijeni način snabdijevanja ljekovima zbog složenih i dugih postupaka javnih nabavki u zdravstvenom sistemu, koji su doveli do postojanja monopola, značajnog poskupljenja pojedinih ljekova, kao i do čestih nestašica. Iz Fonda je saopšteno da je dosadašnji sistem nabavke pokazao loše strane kao što su složeni i dugi postupci, žalbe u svim fazama postupka i kašnjenja u odlučivanju. Oni predlažu da se nabavka ljekova sprovodi po Zakonu o zdravstvenom osiguranju, koja podrazumijeva upućivanje javnog poziva za obezbjeđivanje ljekova, na koji se zainteresovani ponuđači mogu javiti pod istim uslovima i unaprijed utvrđenim cijenama. Ukoliko se usvoji predlog Fonda da na osnovu Zakona o zdravstvenom osiguranju sprovode nabavku ljekova, članom 82 propisano je da neposrednom pogodbom zaključuju ugovore sa veledrgerijama i prozvođačima, u skladu sa zakonom. Taj član zakona predviđa da za obezbjeđivanje zdravstvenih usluga za koje je neophodno zaključivanje ugovora iz stava 2 ovog člana, Fond upućuje javni poziv davaocima zdravstvenih usluga.
– Dodatni problem je postojanje monopola, jer se veliki broj ljekova nudi od jednog ponuđača, čime se neposredno utiče na cijenu. Imamo slučaj da je došlo do povećanja cijena ljekova i za 97 odsto za dvije godine. Tako se cijena „povidon joda” sa 1,13 eura povećala na 2,23, „bromokriptin” tablete su poskupjele sa 2,01 euro na 2,94, „lendacin” sa 9,49 na 13,21, „lemod” prašak za injekcije sa 13,67 na 21,19 eura. Ovo je često dovodilo do problema snabdjevenosti ljekovima i nestašice ljekova, što je za posledicu imalo nezadovoljstvo građana u uslovima kada su obezbijeđena finansijska sredstva za nabavku ljekova. Primjenom kriterijuma za izbor najpovoljijeg ponuđača može se izabrati samo jedan lijek i to onaj sa najnižom ponuđenom cijenom, čime se ograničava pravo osiguranika da dobije lijek istog hemijskog sastava, odnosno terapeutskog dejstva koji je propisan u skladu sa listom ljekova. Na ovaj način se ne obezbjeđuju svi ljekovi propisani listom ljekova, već samo dio ljekova koji su izabrani tenderskom procedurom, što narušava ostvarivanje zakonom zagarantovanih prava osiguranika iz oblasti zdravstvene zaštite, ističu iz Fonda.
Iz Fonda navode da kada postoji potreba da se izvrši nabavka određenog lijeka ili medicinskog sredstva za određenog pacijenta koji je vitalno ugrožen, a da taj lijek ili medicinsko sredstvo nijesu sadržani u materijalnom bilansu jer se radi o novim proizvodima, tada je potrebno reagovati u roku od nekoliko sati.
– Zakon o javnim nabavkama predviđa sprovođenje pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje, a to je rok od oko 30 dana, a uz to se mora poštovati rok za podnošenje žalbe, tako da zapravo zakon ne omogućava hitne nabavke u slučaju ugroženosti zdravlja i života pacijenta. Model nabavke ljekova prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju podrazumijeva upućivanje javnog poziva za obezbjeđivanje ljekova, na koji se mogu javiti svi zainteresovani ponuđači za dostavljanje ponuda po istim uslovima i po unaprijed utvrđenim cijenama, kažu u Fondu.
Iz Fonda navode da traže promjenu načina nabavke u zdravstvu, za koje takođe važi Zakon o javnim nabavkama. Podsjećaju da su više puta ukazivali na probleme, koji se javljaju prilikom nabavki ljekova i medicinskih sredstava, posebno u hitnim slučajevima, ali da njihovi predlozi za pojednostavljenje procedura nabavke nijesu nailazili na razumijevanje.
Direktor Monteframa Radoman Dragaš kazao je prekjuče za „Dan” da se zbog tenderskih procedura i Zakona o javnim nabavkama dešava da su pacijentima životi ugroženi, kada im treba poseban lijek, a građani trpe zbog nestašica.D.B.
Za bolju snabdjevenost
Iz Fonda ističu da bi unaprijed utvrđene cijene, po procedurama koje predlažu, obezbijedile finansijsku održivost budžeta, kontinuiranu snabdjevenost ljekovima, bolju i bržu dostupnost ljekova definisane listom ljekova.
– Imali bismo racionalniju potrošnju ljekova i efikasniju upotrebu javnih sredstava, eliminisale bi se negativne pojave na tržištu, kao npr. monopol veledrogerija i posredno uticanje na cijene ljekova, kao i nelojalna konkurencija. Na ovaj način bi se motivisali proizvođači da sniženjem cijene postignu referentnu cijenu koju plaća Fond i time obezbijedili veći plasman svojih ljekovam, naglašavaju iz Fonda.