Sindikati zdravstva će tek najesen započeti razgovore o povećanju plata medicinskim radnicima, nakon što Socijalni savjet, Vlada i Skupština usvoje novi zakon o radu, na osnovu koga će zahtijevati povećanje koeficijenta zarada i usvajanje novog granskog kolektivnog ugovora. Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva
Ljiljana Krivokapić kazala je u izjavi za „Dan” kako očekuje da na jesen mogu doći do cilja – povećanja plata jer za to ima novca. Ona je navela da početak pregovora za povećanje koeficijenta medicinskim radnicima kasni usled odlaganja sjednice Socijalnog savjeta zbog zahtjeva za povećanje minimalne zarade.
– Tek poslije Socijalnog savjeta znaćemo da li će i kada početi pregovori za povećanje plata. Čeka se usvajanje zakona o radu da bi se krenulo sa usaglašavanjem tog propisa sa Granskim kolektivnim ugovorom u zdravstvu. Tražićemo da nam se povećaju koeficijenti zarada i uvećaju plate na osnovu odgovornosti koje imamo, počev od medicinskih sestara. Fokus neće biti samo na povećanju plata, već i na isplati prekovremenog i noćnog rada, načinu rada na sekundarnom nivou, ukidanju radnih subota i nedjelja za koje se rad isplaćuje kao radnim danima. Postoji obostrana težnja da se krene u pregovore i nađe model. Želimo da se kraja ove godine dogovorimo o svemu kada su u pitanju primanja zdravstvenih radnika. Kad god smo dosad povećavali zarade uvijek je to bilo uz velike probleme, a sredstva za tu namjenu nijesu odvojena. Budžet za 2019. godinu nije mali, samo ga treba dobro i pravilno raspodijeliti i može se naći prostor za povećanje plata. Za zarade će u ovoj godini biti odvojeno 100 miliona eura, od toga 66 miliona za KCCG, iako zaposlenih u državi ima 8.500, a u najvećoj ustanovi 2.500. Ukoliko se nastavi štednja za odvajanje za bolovanja, liječenja van Crne Gore, mreže zdravstvenih ustanova eto dodatnog prostora za povećanje plata – navodi Krivokapićeva.
Ona je naglasila da problem sa odlaskom ljekara postoji svuda u svijetu, a da je kod nas posebno prisutan problem demografizma, opterećenost pojedinih zdravstevnih ustanova koje imaju potrebe za većim brojem izvršioca.
– Tendencija je da do 2020. godine na 100.000 stanovnika bude 260 ljekara što je otprilike nedostajućih oko 500. Daju se specijalizacije, vraćaju se kolege koje ih završavaju, ali ima odliva po odlasku u penziju, i iz primarne zdravstvene zaštite i Hitne službe, čim se ukaže mogućnost za dobijanje specijalizacija. Po završetku specijalizacije, onaj ko se ne vrati dužan je da novčano obešteti ustanovu, ali treba da insistira ne samo za onoliko vremena koliko ona traje, već i za onaj period u koji ustanova nema specijalistu dok novi kolega ne završi – poručila je Krivokapićeva.
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje
Sead Čirgić kazao je za „Dan” da budžetom za ovu godinu nijesu planirana sredstva za povećanje plata, ali ako se potpiše novi granski kolektivni ugovor, to podrazumijeva da Ministarstvo finansija obezbijedi sredstva.
– Odluku o rebalansu budžeta donosi Skupština, ali smatram da na osnovu mjera koje Vlada sprovodi rebalnasa neće biti. Zbog potreba zdravstva neće biti potrebe za rebalansom – kazao je Čirgić.
D.B.
Veći budžet daje nadu za povećanje zaradaPredsjednik Sindikata zdravstva
Vladimir Pavićević istakao je da će u narednom periodu kroz rad u radnoj grupi, koja će ubrzo biti formirana, iznijeti zahtjeve i argumente za povećanje zarada.
– Ohrabruje nas činjenica da je Vlada već prepoznala potrebu za veća ulaganja u zdravstveni sistem i u odnosu na prošlu godinu za 32 miliona povećala budžet za 2019. godinu, ali zarade nažalost nijesu povećane. Možda će ove godine ta sredstva biti utrošena u plaćanje nekih ranijih dugova zdravstvenih ustanova i sistema u cjelini, ali bez obzira na to mi očekujemo da se značajan dio tih sredstava prelije na zarade. Ukoliko ovi pregovori budu neuspješni, o narednim koracima ćemo pravovremeno informisati javnost – pojasnio je Pavićević.
)){kind=small}
