Udruženje roditelja „Naše sunce“ upozorilo je da je veliki broj učenika i dalje bez asistenta u nastavi, potrebne didaktičke opreme i nemaju adekvatan pristup školskim objektima. Predsjednik NVO „Naše sunce“ Milka Šćepanović ističe za „Dan“ da to najbolje pokazuje primjer na sjeveru Crne Gore, gdje počev od Kolašina u osnovnoj školi o 16 učenika sa smetnjama i psihofičkim poremećajima, brinu samo dva asistenta u nastavi. Ombudsman je u izvještaju za prošlu godinu takođe utvrdio da pojedina slabovida i slijepa djeca nemaju adekvatan pristup obrazovanju, posebno u dijelu adaptacije udžbenika, dostupnosti literature, arhitektonski adaptiranim prostorijama u okviru obrazovne ustanove.

– Imamo situaciju da je jedan od dva asistenta konstantno s jednim učenikom, dok drugi mora da radi sa svim ostalim đacima. Poznato je da se država Ustavom i zakonima obavezala da bez diskriminacije svakom djetetu s teškoćama u razvoju omogući pristup redovnom obrazovanju uz različite vrste pomoći. Jedna od njih su i tehnička podrška, odnosno, asistent u nastavi čime bi djeci s poteškoćama, ali i njihovim roditeljima, olakšali svakodnevni život. Iako je ova pomoć zakonom uvedena još prije nekoliko godina, situacija na terenu pokazuje da asistenta i dalje nema svako dijete kome je on potreban. Pitamo se do kada će Crna Gora i Ministarstvo prosvjete da drže roditelje u neizvjesnosti svake školske godine, da li će biti sredstava za obezbjeđivanja ove vrste kadra u svim crnogorskim školama. Na sjeveru je alarmanta situacija. Da li smo razmišljali koliko je tamo asistenata potrebno u jednoj školi koja na primjer ima 20-ak učenika s posebnim obrazovnim potrebama, od čega njih najmanje pet do šest ima potrebu i Rješenje za asistentom. Zajedničkim snagama moramo poduprijediti i pomoći svoj djeci kojoj je neophodna tehnička podrška da je i dobije, ne na jednom času ili dva, već onako kako piše u rješenjima. Ne smijemo dozvoliti da nam se greške iz godine u godinu ponavljaju. Ako želimo rezultat, onda moramo i biti svjesni da rezultati dolaze iz rada i truda – kaže Šćepanovićeva.

U izvještaju zaštinika navodi se da su u većini slučajeva utvrdili povredu prava djeteta na kvalitetno i dostupno obrazovanje u skladu s individualnim potrebama.

– U izvještajnom periodu obišli smo 70 osnovnih škola u Crnoj Gori koje se nalaze na seoskim područjima, te možemo konstatovati da djeca u seoskom području nemaju uslova za ostvarivanje inkluzivnog obrazovanja u skladu sa garantovanim pravima i preporučenim standardima. Za vaspitanje i obrazovanje djece s posebnim obrazovnim potrebama, obrazovne ustanove dužne su da obezbijede adekvatne obrazovne tehnologije, kao aspekt dodatnih nastavnih sredstava (Brajevo pismo i slično). Zaštitnik zapaža da je u školskoj 2019/2020. angažovano oko 330 asistenata. Smatramo da je pohvalan i podsticajan broj angažovanih asistenata, ali se postavlja pitanje da li raspoloživi asistenti u nastavi odgovaraju stvarnoj potrebi učenika koji su uključeni u redovan obrazovni proces po inkluzivnom programu – navodi ombudsman.

D.B.

---

/br>Rješenja o podršci uzlalud donesena
Ombudsman navodi da su tokom 2019. godine imali priličan broj pritužbi koje su se odnosile na nemogućnost ostvarivanja ovog vida podrške, nemogućnost izvršenja rješenja o usmjeravanju nadležne komisije, neopravdano dug period čekanja na obezbijeđivanje asistenta i sl.

– Ukazivali smo da je obaveza svih relevantnih organa/ustanova da blagovremeno preduzmu aktivnosti, kako bi učenici koji su usmjereni u obrazovni program pohađali nastavu shodno važećim odlukama Komisije. Obrazovne ustanove se obraćaju Ministarstvu prosvjete sa zahtjevima za obezbjeđivanje obrazovnog programa u skladu s rješenjima nadležne komisije i nerijetko ostaju bez odgovora, što obrazovne ustanove, kao i učenike i njihove porodice, dovodi u nezavidnu situaciju izaziva nesigurnost i pravnu neizvjesnost – kaže zaštitnik.