KOTOR - Eksperti svjetske organizacije Unesko, ali i kolege koje se na evropskom nivou bave zaštitom kulturne baštine nažalost su veoma dobro upoznati s činjenicom da se u Kotoru već godinama unazad ubrzano i nekontrolisano gradi, tvrdi diplomirani inženjer arhitekture Aleksandra Kapetanović, član radnog tima koji je učestvovao u izradi Studije zaštite kulturnih dobara za područje opštine Kotor i članica kotorske NVO „Ekpedicio“.Ističući da su još 2003. godine preporuke eksperata bile da gradnju u zalivu treba svesti na pravu mjeru, i odrediti strategiju razvoja turizma posmatrajući Boku Kotorsku kao jedinstven prostor, podsjeća da Komitet za svjetsku baštinu od tada upozorava na nekontrolisanu urbanizaciju koja je u tom momentu uočena. Kapetanovićeva dodaje da je Savjetodavna misija Uneska u svom izvještaju napisala da je proces pretjerane urbanizacije na ovom području veoma snažno izražen, da pokazuje politiku planiranja koja nije usklađena sa propisima, da planovi koji se donose u određenoj mjeri podstiču upravo neadekvatnu urbanizaciju i da se u dovoljnoj mjeri ne poštuju zahtjevi zaštite kulturnog pejzaža. Ona ističe da je na zasjedanju Uneskovog komiteta u Dohi 2014. godine rečeno da se zaustave svi građevinski i infrastrukturni razvojni projekti, dok se ne donesu adekvatni mehanizmi za planiranje i upravljanje ovim područjem.
-Međutim, tada su na osnovu lobiranja crnogorske delegacije te mjere ublažene i odluke su bile takve da je bilo moguće nastaviti kontrolisanu gradnju, ali uz prethodnu izradu HIA studija. U tom smislu odgovornosti su bile jasno definisane. Tačno se zna ko donosi planove, a ko daje saglasnosti na njih. Imamo one koje donosi lokalna samouprava i one koje donosi Ministarstvo održivog razvoja i turizma. I jedni i drugi planovi koji su doneseni na isti način su, nažalost, tretirali ovo područje. Uz to, vrlo je problematična činjenica što se mišljenje struke pređašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture, a sadašnje Uprave za zaštitu kulturnih dobara, nije ispoštovalo. Davale su se prećutne saglasnosti i ono što vidim kao najproblematičnije je što su planovi, kao što je Detaljni urbanistički plan (DUP) Prčanja i Lokalna studija lokacije (LSL) Glavati, donošeni mimo stručnog mišljenja kolega iz Područne jedinice Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Nadam se da će biti jasno izneseno ko je krivac za sve to i da će ti ljudi odgovarati, kazala je Kapetenovićeva za Radio Kotor, navodeći da smo svjedoci svih dešavanja u prostoru, te da se ne može puno toga učiniti. Sve vrijeme, kako ističe, struka nije bila dovoljno angažovana.
-Kao članica radnog tima koji je učestvovao u izradi Studije zaštite kulturnih dobara za područje opštine Kotor sa svojim kolegama sam pokušavala da apostrofiram problem devastacije prostora, ali nismo dobijali odgovore, kaže Kapetanovićeva koja se pita zašto je tek sada donesen Akcioni plan za realizaciju odluka koje se odnose na područje Kotora usvojenih u Istanbulu u julu 2016. godine od strane Komiteta Uneska koji je usvojila Vlade Crne Gore na predlog Ministarstva kulture.
B.M.
Tražili od članova da koriguju stavove
-Studija zaštite koja je izrađena u maju 2015. godine predviđala je upravo te iste smjernice koje su sada definisane u ovom planu, a ta studija nije usvojena od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara, jer je od članova radnog tima traženo da se koriguju stručni stavovi, a oni su se odnosili na mjere kojima se predviđalo zaustavljanje gradnje, podvukla je Kapetanovićeva koja je bila i članica evropskog saveza nevladinih organzacija „Evropa nostra“ za zaštitu kulturnih spomenika.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
