Održavanje konferencije Inkluzija djece romske populacije u sistemu predškolskog obrazovanja, od vrtića do fakulteta, koja se realizuje u okviru projekta ,,Doprinos socijalnoj inkluziji Roma – put do brže integracije u lokalnu zajednicu”, još jednom je skrenulo pažnju na brojne probleme koje imaju pripadnici ovog naroda. Organizator programa je Bjelopoljski demokratski centar, a projekat ima za cilj da doprinese stvaranju uslova za bržu socijalnu inkluziju Roma u društvene procese kroz podsticaj korišćenja servisa za podršku socijalne zaštite.
– Svjesni smo činjenice da se realizacijom jednog projekta ne može riješiti problem sa kojim se suočava ova marginalizovana populacija već da je to posao koji zahtijeva umrežavanje i koordinaciju svih institucija te iz tog razloga smo danas ovdje da damo odgovore na brojna pitanja iz oblasti obrazovanja, jer nema nijednog Roma sa završenom srednjom školom, ili studenta – kazao je Zdravko Janjušević, izvršni direktor BDZ. On je dodao da za bolji status Roma najprije treba sprovesti istraživanja o njihovom položaju i analizirati njihove potrebe. Treba izraditi prvu fazu Lokalnog plana za integrisanje Roma u Bijelom Polju 2018-2020.
– Mora se sprovesti kampanja uključivanja starih i romske djece sa smetnjama u razvoju u odgovarajuće ustanove socijalne zaštite, realizovati emisiju o socijalnoj inkluziji i položaju Roma u društvu i obilježiti Svjetski dan Roma. Tako ćemo doprinijeti poboljšanju trenutnog položaja Roma koji žive u Bijelom Polju – kazao je Janjušević. Međutim, dodao je on, ne postoji volja države da stimuliše i pomogne romsku djecu, i da je zbog toga stanje zabrinjavajuće. Dženada Rizvanović je kazala da se ona i njeni sunarodnici osjećaju „kao da su druga klasa” u bjelopoljskoj opštini.
– Problemi postoje. Finansijski Romi nijesu u stanju da šalju svoju djecu u školu. Nemaju ni za život, s obzirom da su na rubu egzistencije. Tu su i problemi zbog dugova za utrošenu električnu energiju – kazala je Rizvanović.
Ona je dodala da se zbog toga Romi sve više odlučuju da napuste Crnu Goru, odlaze u druge države i gradove kako bi poboljšali svoj životni status. Rome bolje prihvataju u inostranstvu, naglasila je Rizvanović, i da nijesu bili tamo teško bi stekli i krov ovakav kakav imaju, već bi ostali pod šatorima.
– Ovdje teško živimo. Život nam nije kao ostalim ljudima. Ne možemo da pronađemo posao, nijesmo prihvaćeni u društvu. Mali je broj djece koja pohađaju nastavu – rekla je Rizvanović. Njen kolega Semir Balić, koji je na čelu Srednje stručne škole, istakao je spremnost da se na svaki način pomogne đacima romske populacije.
– Imamo jednog učenika romske nacionalnosti, iako dobijaju besplatne udžbenike, i imaju mentora koji ih prati, i stipendiju, u saradnji sa Ministarstvom prosvjete. Za starije Rome, od 20 godina, omogućujemo besplatno vanredno polaganje ispita, s obzirom da imamo od obrazovnih profila zanimljiva zanimanja, kao što su konobar i kuvar – naglasio je Balić.
U ime Opštine o Lokalnom planu akcije za Rome, čiji se završetak četvorogodišnji očekuje do kraja godine, Miloš Kljajević kaže da su Romi najugroženija i najmarginalizovanija manjina u Bijelom Polju i Crnoj Gori.
– Zato svi moramo preduzeti korake i mjere da se romska djeca na pravi način integrišu u društvenu zajednicu – kazao je Kljajević.
Direktorica predškolske ustanove ,,Dušo Basekić” Ida Ćetković je kazala da treba puno toga uraditi da se romska djeca uključe u ovu ustanovu.
– Nije ih bili prošle, a nema ih ni ove godine, iako pored tri gradska objekta imamo i devet područnih odjeljenja – jedno u Njegnjevu u blizini njihovog naselja u Strojtanici – istakla je Ćetković.M.N.
Pohađaju samo niže razrede
Direktorica Tatjana Šebek iz Osnovne škole ,,Pavle Žižić” iz Njegnjeva, gdje nastavu pohađa 20 Roma, kaže da je veliki problem to što nakon nižih razreda prestaju da dolaze u školu.
– Nijesmo zadovoljni napretkom obrazovanja Roma. Danas nakon prvog tromjesečja polovina romske djece nije ocijenjena jer ih nema na nastavi. Zato se u ovaj problem moraju uključiti i druge ustanove – naglasila je Šebek.