KOTOR - U Turističkoj organizaciji Kotor pozdravili su vijest o prodaji objekta bivšeg hotela „Fjord“ i upravne zgrade „Jugooceanije“ ukoliko oni budu valorizovani u turističke svrhe. Stručnjaci upozoravaju da se kod svih budućih intervencija u prostoru moraju poštovati smjernice date Državnom studijom lokacije (DSL) sektor 16, ali i Prostornim planom opštine (PPO) Kotor.
-Ukoliko novi vlasnik bude uložio sredstva i napravio hotel po principu onoga da imamo veliki gradski hotel, činjenica da je došlo do prodaje će u svakom slučaju učiniti da grad oživi u turističkom smislu, ali i u smislu onoga što su njegove potrebe. Iz ovog ugla, dok još nemamo informacija vezano za projekat, možemo samo pozdraviti ovu odluku, jer nakon više od deceniju, koliko je hotel zatvoren, možemo očekivati da će se ponuda grada mijenjati i nakon toga razmatrati mogućnosti da pravimo strategiju razvoja turizma u Kotoru onakvu kakvu ima grad sa smještajnim kapacitetima koje trenutno nemamamo, izjavila je za „Dan“ direktorica TO Kotor Ana Nives Radović.
Informaciju o prodaji objavio je portal Bankar.me, uključujući i podatak da je novi vlasnik hotela,,Fjord‘‘, kao i obližnje upravne zgrade „Jugooceanije“, podgorička kompanija „Boka Bej Investment“ doo (Boka Bay Investment), osnovana u martu 2017. godine. Portal navodi da je, prema podacima sa sajta Uprave za nekretnine, promjena vlasništva nad hotelom evidentirana krajem januara ove godine, kao i da trenutno nije poznata kupoprodajna cijena i način na koji je isplaćena, iako se spekuliše cifrom od 10 miliona do 11 miliona eura.
Podsjetivši da je Kotor zbog nedostatka velikih hotelskih kapaciteta duže od deceniju isključivo kruzing destinacija, Radovićeva ističe da je na nadležnim komisijama i svima koji odlučuju o tome i koji će se baviti prostornim planiranjem i izdavanjem dozvola da vode računa o bilo kakvom arhitektonskom poduhvatu na ovom proostoru.
-Sad su sve oči uprte u njih, da vidimo kako će se prema svemu tome odnijeti zajedno s novim vlasnikom. Ipak, riječ o velikom projektu koji može da naruši ambijent ili da se u njega uklopi. Kao predstavnica nove gradske uprave, smatram da treba raditi u interesu onoga što je očuvanje statusa Unesko baštine što znači da taj hotel treba arhitektonski uklopiti u ambijent... Jer, ako izgubite status Unesko, ne znam koliko hotela i kakvu ponudu da imate, sebi ste nanijeli mnogo veću štetu. Međutim, svakako je na potezu onaj ko bude odlučivao o prostornom planiranju, ko bude davao dozvole da se hotel, kakak bude predstavljen u projektu, i izgradi. Sad imamo samo informaciju da je objekat prodat, ništa više od toga, tako da je u ovoj fazi sve u sferi očekivanja, nadanja i naših nekih želja, ali i velikih potreba koje grad ima ukoliko želi da se održi na Unesko listi, ocjenjuje ona.
Član opštinskog Savjeta za upravljanje prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora arhitekta Aleksandar Dender izričit je da se kod svake buduće gradnje, na obali od Peluzice do Mula, moraju poštovati planska dokumenta.
-Državna studija lokacije sektor 16 reguliše namjenu objekta koji može da se tu gradi, znači hotel. Studija se mijenjala, odnosno u toku je izmjena, a pretpostavljam da je stopirana budući da je stavljen moratorijum na gradnju, ali u svakom slučaju tamo je sigurno predviđen hotel istog gabarita kao što je „Fjord“. Pretpostavljam da bi trebalo da bude objavljen javni konkurs za tako važan objekat, ali u svakom slučaju ko god da napravi projekat mora proći reviziju i svu zakonsku proceduru, da bi bio usvojen. Što se gabarita tiče, teško da bi smjeli da odstupe od onoga što je zapisano u planu, ali što se tiče samog izgleda dok ne vidimo- ne znamo. Smatram da nema bilo kakve gradnje, niti bilo kakvog projektovanja, sve dok se ne usvoje urbanistički planovi za to područje Škaljara. Zasad nema usvojenih planova koji bi to regulisali, kazao je Dender za „Dan‘‘.
Da je prilikom prodaje objekata kupca trebalo usloviti namjenom prostora, kategoričan je turizmolog prof. dr Milenko Pasinović. Poznato nam je, kaže on, da su zgrade „Jugooceanije“ i hotela „Fjord“ promijenile vlasnike, ali ne i da li će promijeniti namjenu. Kotor, navodi, nema izbora za drugu, sličnu lokaciju za izgradnju hotela, a nema, podsjeća, ni hotel tih kapaciteta.
-Kotor je i dalje dio svjetske prirodne i kulturne baštine i to su atributi koji se moraju čuvati, upozorava Pasinović uz podsjećanje na svoj nekadašnji predlog da se obala od bivšeg „Fjorda“ do Peluzice zaštiti i ogradi kao građevinski prostor budući da je to prvi suret s gradom turistima koji dolaze kruzerima.
-Činjenica je da se ne poštuje ambijentalni kvalitet prostora tako da se sve više gubi slika kakvu je imala Boka, odnosno kotorsko-risanski zaliv. Danas imamo prostor koji je previše izgrađen i koji nije u funkciji društva, nego pojedinaca koji su vlasnici tog prostora koji se gradi... Ne pita se šta narod misli o tome i kakve to posledice ima po buduću posjetu turista, jer znamo da su turisti upravo zbog preizgrađenosti obale Španije otkazali posjete značajnom dijelu te obale. To je opasnost koja i nama prijeti, upozorio je Pasinović.
B.M.


Jedna od najeksluzivnijih lokacija

Hotel „Fjord“ je izgrađen 1986. godine, a zatvoren je nakon 19 godina. Privatizovan je u masovnoj vaučerskoj privatizaciji, a potom 2005. godine prodat kroz stečaj irskim biznismenima. Lokacija na kojoj se nalazi,sada već ruševina tog objekta, jedna je od najekskluzivnijih u Kotoru. Više od deceniju prepuna je smeća i raznog otpada, a nekadašnji prelijepi park zapušten je i zarastao u travu.


Prvo planovi, pa gradnja

Dender ističe da su u toku izmjene DSL sektor 16, Urbanistički plan (UP) Škaljara, dok treba da se mijenjaju DUP i GUP Škaljara, a PPO Kotora, koji bi sve to trebalo da reguliše, treba da se usvoji do juna ove godine.
-Dakle, nema razgovora o bilo kakvom projektovanju ili gradnji, pogotovo ne o gradnji, sve dok se ne usvoje planovi. Suština je da Kotor kroz planove mora da da uslove šta će tamo biti, i da kroz svoj Savjet za upravljanje prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora kontroliše i prati šta se radi- ističe Dender.