BAR – Na inicijativu barskog parlamenta, koju je podržalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma, održana je javna rasprava o Nacrtu prostornog plana posebne namjene NP „Skadarsko jezero”. Plan predviđa valorizaciju ogromnih potencijala basena Skadarskog jezera i njegovog zaleđa.
Basen Skadarskog jezera i njegovo zaleđe čine gotovo pola teritorije opštine Bar, koja pruža neslućene mogućnosti za razvoj prvenstveno poljoprivrede, ali i ribarstva i turizma. Zato su u ovoj opštini posebno zainteresovani za nacrt prostornog plana koji, prema tvrdnjama obrađivača, nudi održivi razvoj.
Planer u Centru za urbanizam i arhitekturu u Podgorici Ksenija Vukmanović u ime obrađivača je naglasila da plan obuhvata više prostornih cjelina.
– Time smo se rukovodili, zato plan predviđa zaštitu biodiverziteta i zaštitne zone nacionalnog parka, koje obuhvataju i kulturno-istorijsko i graditeljsko nasleđe. Važni preduslovi za dalji razvoj su zaštita slivnog područja, adekvatan sistem otpadnih voda, sanacija zagađenja iz okruženja, regulacija hidrološkog kompleksa Drim–Bojana–Skadarsko jezero, u saradnji sa susjednom Albanijom, revitalizacija stambenih objekata, a neophodno je stvoriti i preduslove za razvoj privrednih aktivnosti, među kojima je prioritetan turizam. Planom smo predvidjeli i rekonstrukciju saobraćajne infrastrukture, uspostavljanje institucionalnih kapaciteta, bolju saradnju sa lokalnim stanovništvom i susjednom Albanijom. U tom kontekstu predviđeno je i formiranje regionalne institucije koja bi se bavila politikom razvoja i realizacijom projekata na nivou dvije države, Crne Gore i Albanije – istakla je ona, naglašavajući da su planirani i marketing i brendiranje ukupnog područja za razvoj turizma i Turističke organizacije Skadarskog jezera.
Predsjednik SO Bar Mićo Orlandić pohvalio je ogroman trud obrađivača i Ministarstva održivog razvoja i turizma, i istakao da je osnovni preduslov za valorizaciju ovog bogatog područja razvoj infrastrukture.
– Naš interes za ovo područje je veliki, jer ono pruža ogromne benefite ako se budemo na primjeren način odnosili prema njemu. Poslednjih sedam-osam decenija imamo masovno iseljavanje s ovog prostora. Zato moramo pokušati da život organizujemo na drugačiji način, i da brinemo o ovom prostoru kao što su to činili naši preci. Kako razvijati ribarska naselja bez vode, struje i puteva, a da ne govorim o tome kako u zoni nacionalnog parka regulisati otpadne vode? Nijesmo zadovoljni nekim malim lokacijama predviđenim za razvoj turizma i tretiranjem samo pojedinih, poput plaže u Murićima, a znamo da na ovom lokalitetu imamo još mnogo sličnih plaža. Zaboravili smo i Šestane – kazao je Orlandić.
Dr Zarija Pejović smatra da Skadarsko jezero treba zaštititi od divlje gradnje, a turizam bazirati na etno-selima.
– Da li u planu imamo još projekata poput „Port of Skadar lake”, koji bi doveo u pitanje ekološke standarde i održivost? Turizam na ovom području bi trebalo da bude seoski, s tradicionalnom arhitekturom uklopljenom u ambijent. Fabrika „Ribarstvo” je u stečaju, trebalo bi obnoviti takve kapacitete i tradicionalnu proizvodnju, koja je komplementarna sa etno-selima – kazao je dr Pejović.
Zoran Pajović, direktor barskog „Vodovoda”, ukazao je da plan mora predvidjeti ravnomjeran razvoj svih mjesta koja gravitiraju Skadarskom jezeru.
– Od Virpazara do mjesta Ckla imamo desetak naselja, a većina su bez ikakvih sadržaja. Nemamo izvorišta pitke vode, a razvoja bez vode nema. Postoje neka ograničenja u razvoju vinogradarstva. Trebalo bi povećati vrijednost ovog prostora, unaprijediti turističku privredu i poljoprivredu – rekao je Pajović.
Sekretar Sekretarijata za investicije i imovinu u Opštini Bar Vido Dabanović upozorio je da su zbog loše infrastrukture ugroženi objekti u zaleđu Skadarskog jezera, i svi spomenici kulture.
– NP „Skadarsko jezero” obuhvata 163 km2 prostora, što je trećina administrativnog prostora opštine Bar. Tu su šume, poljoprivredno zemljište, lovišta, pristaništa, sela, spomenici kulture... Sve to nije zaštićeno od propadanja. Svake godine Crmnica i okolni dio zahvaćeni su požarima koji se mogu gasiti isključivo avionima. Zato je osnovni preduslov „dovođenje” infrastrukture koja je potrebna i za revitalizaciju svih objekata, i za komunalno opremanje – kazao je Dabanović.
Koordinator lovočuvarske službe u preduzeću DOO „Lovstvo” Bar Marko Brnjada kazao je da plan predviđa agro-ribolovački, ali ne i lovni turizam, što je, prema njegovom mišljenju, propust.
– Gdje su granice „zaštitne zone”, i kakve će biti ingerencije ustanove „Lovstvo”? Zašto se pomjeraju granice NP još dublje u teritoriju opštine Bar – pitao je Brnjada.
Prema mišljenju Mašana Lekića, neophodno je put Virpazar–Rijeka Crnojevića prekategorisati u regionalni, jer je ta dionica važna kao i put Virpazar–Ostros.D.S.

Sveta gora Crne Gore
– Neophodno je i produbljivanje korita rijeke Bojane, što bi doprinijelo smanjivanju nivoa jezera, a dobili bismo 29.000 hektara plodne zemlje. Tu je i područje „Sveta gora” Crne Gore, s nizom manastira i crkava, i iz naše još srednjovjekovne istorije (crkva iz Bodinovog perioda – XII vijek, manastiri Starčevo, Beška, Moračnik, manastir Prečista krajinska, Obodska štamparija) – rekao je Orlandić.

Parking ispred Sozine
Prema riječima dr tehničkih nauka Željka Ivanovića, plan nije tretirao logistički koncept, koji je sastavni dio planskih rješenja na prostoru Evrope od 1991. godine.
– Kada bi se razvile sve predviđene privredne grane, trebalo bi da se dnevno realizuje i preveze 20 tona robe, što je nekoliko teških kamiona. U jeku turističke sezone to bi proizvelo zagušenje u saobraćaju. Zato bi trebalo predvidjeti parking prostor ispred tunela Sozina – kazao je dr Ivanović.