CETINjE – Nacrt Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka „Skadarsko jezero“ sadrži detaljan koncept turističkog, kulturnog i poljoprivrednog razvoja Riječke nahije, saopšteno je na završnoj javnoj raspravi o tom dokumentu, organizovanoj na Cetinju.
Predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma i Centra za urbanizam i arhitekturu su, na zahtjev prestonice Cetinje, predstavili građanima mogućnosti zaštite i valorizacije prirodnih potencijala ovog područja. Uloga prestonice je da predloži i podrži kvalitetne predloge, dok je na Ministarstvu održivog razvoja i turizma i na obrađivačima planova odgovornost uspješne izrade ovog planskog dokumenta.
Planer u Centru za urbanizam i arhitekturu u Podgorici Ksenija Vukmanović kazala je da je osnovni cilj izrade plana, za period do 2025. godine, da se kroz reviziju važećeg Prostornog plana iz 1999. godine stvore formalne i planske pretpostavke za razvoj i uređenje prostora Skadarskog jezera u skladu sa opredjeljenjima i principima održivog razvoja. Kako je navela, u odabranom scenariju održivog razvoja, prirodna osnova i dalje će biti od ključnog značaja za razvoj Nacionalnog parka i na njoj će se temeljiti koncept razvoja i valorizacije područja.
Vukmanovićeva je objasnila da je uspostavljeno nekoliko nivoa zaštite prostora Skadarskog jezera, a da područje Riječke nahije pripada drugom i trećem stepenu zaštite.
– Područje koje pripada prestonici Cetinje je definisano kao obalni predio Riječke nahije sa četiri područja karaktera predjela sa određenim stepenom zaštite koji su bili dalji osnov za formiranje koncepta razvoja. Drugi stepen zaštite uspostavljen je na dijelu ribljeg staništa Karučko oko, u smislu očuvanja autohtonih vrsta, a na teritoriji prestonice zaštićeno je i nekoliko pećina. Ostali dio pripada režimu trećeg stepena zaštite – istakla je ona.
Prema njenim riječima, razvoj turizma, poljoprivrede, ribarstva – ključni su segmenti u daljem privrednom razvoju kraja, a u funkciji valorizacije prirodnog i kulturnog nasleđa.
– Razvoj poljoprivrede i ribarstva u velikoj mjeri ostaje oslonac egzistencije stanovništva u NP „Skadarsko jezero” i u zaštitnoj zoni. Kao segmenti poljoprivednog razvoja na teritoriji Riječke nahije prepoznati su vinogradarstvo i vinarstvo (prvenstveno u zoni Rijeke Crnojevića, Drušića i Rvaša), voćarstvo i maslinarstvo, prikupljanje ljekovitog bilja, pčelarstvo, stočarstvo i kozarstvo, ali i razvoj organske poljoprivrede. Takođe, Skadarsko jezero je važna regija za ribarstvo, pa je u predjelu Riječke nahije predložena izgradnja pijace za prodaju poljoprivrednih proizvoda i ribe na Rijeci Crnojevića i sezonske pijace za prodaju ribe na Karuču – naglasila je Vukmanovićeva.
Ona je dodala da je dokumentom predviđena zaštita kulturno-istorijske baštine i dobara, potencijalnih arheoloških lokaliteta u Nacionalnom parku i zaštitnoj zoni.
Nacrtom plana date su smjernice za razvoj turizma na kompletnom prostoru Nacionalnog parka i u pojedinim cjelinama, a prepoznati su potencijali za razvoj eko-turizma, edukativno-istraživačkog, ribolovnog, rekreativnog, izletničkog, vjerskog i kulturnog turizma.
Direktor Centra za urbanizam i arhitekturu Predrag Babić osvrnuo se na temu koja je proteklih dana izazvala najveću pažnju javnosti – izgradnju Porto Skadar lejka. Kompanija „Montenegro rizort”, koja gradi ovo odmaralište, zabrinuta je zbog predloženih rješenja Nacrta prostornog plana, kojim je, kako je saopštio njen predsjednik Lionel Sonigo, planirano svođenje projekta na deset do 20 odsto planirane zone.
Babić je objasnio da je državna studija lokacije (DSL) Mihailovići urađena 2014. godine i da su je u planu tretirali kao stečenu obavezu.
– Samim tim, ovaj plan niti poništava važenje tog DSL-a, niti ga oživljava, jednostavno ne produžava stečene obaveze koje su DSL-om dodijeljene. Investitor je bio dužan da u roku od tri godine, od dana donošenja ovog planskog dokumenta, pribavi dokumentaciju neophodnu za izdavanje građevinske dozvole. U protivnom, postupkom izmjene i dopune DSL-a izvršiće se prenamjena prostora. Ne znamo da li je investitor ispunio taj uslov, a same aktivnosti na terenu ne ukazuju na intenzivnu gradnju koja bi nagovijestila realizaciju projekta u predviđenom roku i nijesmo ga mogli prepoznati kao generator razvoja turizma i na tom prostoru – objasnio je Babić.
Z.P.

Neophodna dobra putna infrastruktura

Da bi priča o valorizijacija ovog područja zaživjela, neophodna je dobra putna infrastruktura, a Vukmanovićeva ističe da su predviđene intervencije u drumskom, jezerskom i željezničkom saobraćaju.
– To podrazumijeva utvrđivanje trase autoputa Bar–Boljare, povezivanje sa trasom brze saobraćajnice, održavanje i sanaciju svih magistralnih i regionalnih puteva, posebno Virpazar–Ostros, sanaciju i dogradnju mreže lokalnih puteva, uvođenje parkinga, poboljšanje javnog prevoza, uspostavljanje plovnih puteva, izgradnju kapaciteta za međunarodni putnički jezerski saobraćaj i kasnije otvaranje plovnog puta Skadarsko jezero–Jadransko more – kazala je Vukmanovićeva.