Za 20 godina broj stanovnika je smanjen za pet hiljada,a po gradu kruže priče da na Cetinju prenoći tek između sedam ili osam hiljada ljudi što je katastrofalan podatak. Takođe, zabrinjava činjenica da je broj ljudi mlađih od 18 godina ispod hiljadu, što je zastrašujuće, a ako nemamo ljudi, nema ni grada, poručio je istoričar Petar Glendža
CETINjE – Nevladina organizacija „Aktivna zona” organizovala je Javnu diskusiju sa građanskim aktivistom, istoričarem Petrom Glendžom koja je održana na Ponoru u cetinjskom Donjem polju.
Predstavnik „Aktivne zone” Miloš Marković kazao je da diskusija nosi simbolički naziv „Cetinje na Ponoru” jer se zbog nagomilanih problema crnogorska prestonica nalazi na ponoru.
– Cetinje je na ulazu u ponor i u nepovrat kad su mnogi problemi u pitanju, a posebno kada je riječ o odlivu stanovništva. Cilj naših diskusija je da ukažemo na najznačajnije probleme u gradu jer smatramo da je krajnje vrijeme da se tim problemima strateški pristupi i o njima strateški razmišlja – kazao je Marković.
Istoričar Petar Glendža rekao je da je skup organizovan kako bi pokušali da skiciraju gdje se Cetinje nalazi u ovom trenutku, koje su mu perspektive i u kojem pravcu se može kretati i razvijati. On je istakao da su statistički podaci o odlivu stanovništva, zaduženjima, prihodima građana i zapošljavanju, upozoravajući i alarmantni, a da je gorući problem grada depopulacija,odnosno demografija, te da je to prva stvar koja treba da upali crvenu lampicu kod građana.
– Za 20 godina broj stanovnika je smanjen za pet hiljada i prema mojim proračunima na Cetinju trenutno živi 15 hiljada građana. Po gradu kruže nezvanične priče da na Cetinju prenoći tek između sedam ili osam hiljada ljudi što je katastrofalan podatak. Takođe, zabrinjava činjenica da je sve manje mladih i ako se uporedi broj upisanih birača sa poslednjih lokalnih izbora, ispada da je broj ljudi mlađih od 18 godina ispod hiljadu, što je zastrašujuće. Ako uz sve to uzmemo u obzir podatke koji se odnose na negativan prirodni priraštaj i stopu mortaliteta koja iznosi od 1,2 do 1,5 odsto ukupne populacije, to negdje govori da ćemo vrlo brzo da osjetimo ono što je rapidno starenje populacije. Ako nemamo ljudi, nema ni grada – poručio je Glendža, koji je podsjetio i na istraživanja lokalnih NVO koja su pokazala da između 60 i 70 odsto mladih želi da napusti Cetinje, pa, kako je rekao, očekuje reakciju nadležnih.
On se osvrnuo i na problem nezaposlenosti i rekao da je na Cetinju, prema podacima iz 2017, nezaposleno 1.189 ljudi, što čini da se grad uklapa sa statistikom sjevernih opština uz velike razlike sa opštinama iz centalnog dijela i sa juga države.
– Ako zvaničnim podacima o broju upisanih birača, oduzmemo zvaničan broj zaposlenih, nezaposlenih i penzionera, dolazimo do frapantne brojke od 5.000 naših sugrađana kojih ova statistika uopšte ne prepoznaje. Da li među tih 5.000 ima još onih koji su nezaposleni, ili baš svi, na primjer, studiraju, prosudite sami – rekao je Glendža istakavši da sve to možemo povezati sa velikim dugovanjima Prestonice.
– Prema procjenama, dugovanja prestonice iznose 35 miliona eura, što znači da svaki građanin Cetinja duguje skoro 2.300 eura, a ako uzmemo u obzir činjenicu da prosječan građanin Cetinja prihoduje oko 200 eura, dovodimo u pitanje održivost ovakvog stanja u budućnosti – rekao je on.
Glendža je govorio i o projektima koje je lokalna uprava realizovala u prethodnom periodu poput Njegoševe, Bajove ulice i obilaznice u Donjem polju, za koje smatra da su loše realizovani, a ukazao je i da se građani nedovoljno angažuju i olako prolaze pored svega i ne traže odgovornost za sve propuste koji su evidentni u gradu.
– Na Cetinju je neophodno veću pažnju posvetiti turizmu, od čega je jedino moguće ostvariti prihode, ali se nedovoljna pažnja i tome poklanja. Cetinje je grad u kome bukvalno ništa ne radi, ne proizvodi se, osim vrlo malo taj mali i srednji biznis.Ovo je grad sa uništenom industrijom koji samo dublje tone u finansijske krize. Stoga, mislim da je vrlo bitno govoriti o svemu ovome i na ovaj način ukazivati na probleme, a to je, smatram, prvenstveno obaveza nas Cetinjana, bilo da je riječ o onima koji sada žive tu, ili o onima koji planiraju da se jednog dana vrate u svoj grad – kazao je između ostalog Glendža.
Z. Petanović
)){kind=small}
