<strong>NIKŠIĆ – Da poljoprivreda nije težak i posao samo za one koji ne znaju ništa drugo da rade potvrđuje plastenik u nikšićkom naselju Mrkošnica, u kojem se vrši akvaponijska proizvodnja povrća i ribe. Takav način uzgoja započela je Eparhija budimljansko-nikšićka kroz projekat „Artos – prilika svima” koji je završen u aprilu, ali se njegova opravdanost pokazala kroz održivost. I danas u plasteniku su zasađene sadnice pojedinih kultura, trenutno najviše zelene salate, a nedavno su, nakon prve količine uzgojenog šarana, kojeg su plasirali za potrebe crkvene gostionice „Pasha”, ubacili za uzgoj nove jedinke.
Koordinator projekta đakon Konstantin Dojić kaže da se pripremaju za dodatnu sadnju salate i luka. Naglašava da je u plasteniku minulog ljeta bilo i paradajza, paprika, rukole, čak i jagoda, a ponajviše krastavaca. Proizvodnju vrše kombinacijom akvakulture (intenzivnim uzgojem ribe) sa hidroponijom (uzgojem biljaka bez zemlje u supstratu) i bez ikakvih tretiranja hemijskim sredstvima. Projekat je zasada pokazao održivost, a ono što je ključno je to da su uspjeli da populariziju takav način proizvodnje, pa njihov plastenik sve češće posjećuju građani, i to ne samo da kupe organski proizvedeno povrće već i da nauče o načinu proizvodnje koju žele samostalno da započnu. Njihovi posjetioci su i učenici sa svojim nastavnicima, kao i oni najmlađi poput polaznika „NTC programa”.
– U proteklom periodu rada više smo na neki način istraživali, realizovali školske ekskurzije, ostvarili saradnju sa pojedinim obrazovnim institucijama, javnim ustanovama, što nam je veoma važno da bi ovakav način proizvodnje promovisali u istraživačke i u svrhe razvoja ove tehnologije. U toku projekta smo akreditovali kurs za akvaponiju i sad treba da se pojavi i zvanični program za obrazovanje odraslih za akvaponijskog proizvođača kojim ćemo rukovoditi – ističe đakon Dojić.
Projekat „Artos – prilika svima” finansiran je kroz jedan od programa Evropske unije, i u toku realizacije za akvaponijsku proizvodnju obučeno je dvadeset osoba sa invaliditetom. Trenutno je u plasteniku u Mrkošnici zaposleno njih dvoje, a Crkvena opština Nikšić uključila se i u pripravnički program, pa će i ove godine, kao i lani, raditi i jedan pripravnik.
– Čekamo na mogućnost proširenja proizvodnje, konkurišemo na razne fondove i treba da postignemo neku komercijalnu dimenziju koja bi pomogla našim socijalnim programima, što nam je i krajnji cilj projekta. Crkva u tom domenu ne može preuzeti neki primat, ali ovakvim načinom se može proizvoditi za svoje i potrebe narodnih kuhinja ali i za pomoć ugroženim grupama. Glavna stvar u cijeloj ovoj priči je zapošljavanje osoba sa invaliditetom, ali i diseminacija i plasiranje znanja jer se poljoprivreda često gleda kao nešto čime se bave oni koji ne znaju ništa drugo da rade, što je daleko od toga, posebno u ovom slučaju – pojasnio je Dojić.
Naglasio je da su uspostavili i saradnju sa Biotehničkim fakultetom, čiji predstavnici su nedavno posjetili akvaponijski plastenik. Neke od škola su zainteresovane da postave demonstrativne sisteme jer je akvaponija interesantna i pogodna za učenje djece o različitim procesima koji se u njoj odvijaju. Djeci iz „NTC programa”, koja su ih posjetila, do detalja je objasnio proces proizvodnje u sistemu ribe-sadnice u okviru kojeg biljke čiste vodu ribama, ribe svojim metabolizmom proizvode otpad, stvaraju đubrivo, koje koriste biljke koje potom vraćaju čistu vodu sa vazduhom ribama.
B.B.

---

Učenje na praktičan način
Prema riječima psihologa i predavača Nađe Jeknić, suština „NTC programa” je da djeca kroz simbole koje prepoznaju uđu u svijet asocijacija, misaonih klasifikacija, što je osnov za dalje učenje i dobro razmišljanje.
– Program je u Nikšiću počeo u oktobru, i trenutno imamo tridesetak polaznika starosne dobi od četiri do osam godina. U februaru ćemo uključiti još dvije grupe, djecu od trećeg do petog razreda osnovne škole. Član našeg nastavnog tima je Tanja Raičević, koja je upoznata sa akvaponijskom proizvodnjom i željela je i da naši polaznici posjete plastenik i nauče nešto na praktičan način po pitanju ovakvog uzgoja. Kroz ono što djeca ovdje mogu vidjeti i čuti povezaće informacije koje već posjeduju o biljkama i ribama – kazala je Jeknićeva.