KOLAŠIN – Planinu Sinjajevinu je neophodno proglasiti zaštićenim područjem, jer je to najbolji način da se iskoriste njeni ekonomski, prije svega poljoprivredni i turistički potencijali, ali i zaštite brojne biljne i životinjske vrste od kojih su neke endemske ili se nalaze na listi ugroženih i zaštićenih, zaključak je sa jučerašnjeg okruglog stola pod nazivom „Potencijali održive valorizacije područja Sinjajevine, kroz primjenu Zakona o zaštiti prirode i Arhuske konvencije”. Okrugli sto su organizovale nevladine organizacije Natura iz Kolašina i Ekološki pokret „Ozon”, a sve zbog najavljene gradnje vojnog poligona na planini Sinjajevini.

Organizatori i učesnici okruglog stola složili su se da je Sinjajevina područje koje ima potencijal da hrani Crnu Goru zbog ogromnih poljoprivrednih potencijala, te je gradnja bilo kakvog vojnog objekta upitna za opstanak i dalji razvoj poljoprivrede i stočarstva na toj planini. Kako je istaknuto procijena uticaja na životnu sredinu nije ni rađena a to je zvanično potvrdio i direktor Agencije za zaštitu životne sredine Nikola Medenica.

-Shodno Zakonu o procjeni uticaja na životnu sredinu, odredbe pomenutog zakona se ne primjenjuju na projekte namijenjene odbrani, što praktično znači da se za predmetni projekat ne sprovodi postupak procjene uticaja na životnu sredinu kod nadležnog organa. Međutim, iako ne podlijže procjeni uticaja, svakako da se transparetnost daljeg djelovanja po ovom pitanju može ostvariti putem različitih analiza i procjena direktnih i indirektnih uticaja ovog projekta na životnu sredinu. Na ovaj način obezbijedilo bi se pravovremeno i objektivno informisanje javnosti o aktivnostima koje se planiraju sprovesti, a sve u cilju pronalaženja kvalitetnih rješenja sa višestranim koristima. Nesumnjivo je, da se ovdje govori o značajnom državnom pitanju, u čijem kontekstu u procesu donošenja odluka je neophodno pravedno sagledati državne, društvene, ekonomske, kao i ekološke potrebe i prioritete. U narednom periodu treba još više pažnje posvetiti rješavanju ovog pitanju i iznalaženju rješenja koja nesumljivo treba da obezbijede pravo života u očuvanoj životnoj sredini, kao i svih drugih ljudskih prava ekonomskog, socijalnog i političkog karaktera – kazao je Medenica.

Predsjednik MZ Lipovo Milorad Bulatović kazao je da će njihov kraj morati da se iseli ukoliko se na Sinjajevini uspostavi vojni poligon, jer će ostati bez čiste vode i život će im postati nemoguć.

- Mještani Lipova nemaju ništa protiv vojske i države, ali nespojiva je vojna baza sa parkom prirode- naglasio je Bulatović.

Sekretar za zaštitu životne sredine Opštine Kolašin Mile Glavičanin kazao je da bi uspostavljanjem vojnog poligona na Sinjajevini mogli biti dovedeni u pitanje strateški pravci razvoja tog resursa..

Potpredsjednik Danilo Medenica kazao je da Opština Kolašin nije apriori ni za, a ni protiv vojnog poligona na Sinjajevini, ali je istakao da nijesu potpisali bilo kakvu saglasnost za takav projekat.

Predsjednik SO Kolašin Milan Đukić naveo je da smatra da protesti nijesu dobar način borbe za zaštitu Sinjajevine, ali je poručio da lokalna samouprava treba da štiti interese građana i da će insistirati na analizi uticaja na životnu sredinu, posebno podzemne vode.

Predstavnik Opštine Šavnik istakao je da su u procesu usvajanja odluke o proglašenju predloženog stepena zaštite.

Direktor Ekološkog pokreta Ozon Aleksandar Perović ukazao je na važnost poštovanja principa Arhuske konvencije u dijelu pravovremenog informisanja o planovima koji nesporno imaju uticaj na životnu sredinu, kao i da je neophodno uključiti javnost u proces donošenja odluka, jer je nesporan značaj ovog kraja za održivi razvoj lokalne zajednice koje gravitiraju ovom prostoru.

- Nadamo se da će lokalne uprave shodno svojim nadležnostima insistirati na poštovanju principa decentralizacije, koje su i obaveza u procesu EU integracija, a državni organi shvatiti da je to trend savremenih demokratskih vrijednosti, nastalih upravo zbog održivog ekonomskig razvoja- podvukao je Perović.

Svi zaključci i preporuke učesnika okruglog stola biće upućeni nadležnim institucijama i predstavljeni javnosti.

J.Š.

---

Prisutno oko 1300 vrsta biljaka, 43 vrste sisara i 85 vrsta ptica
Predstavnica Agencije za zaštitu životne sredine dr Gordana Kasom predstavila je studiju zaštite za proglašenje budućeg Parka prirode Sinjajevina, koja je u potpunosti pokazala potencijale za održivom valorizacijom ovog područja, kao i objektivnom potrebom za dobijanje tog stepena zaštite. Ona je kazala da je studija koju su uradili pokazala da je na Sinjajevini prisutno oko 1300 vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka i 43 vrste sisara. Kontantovano je 85 vrsta ptica, međutim postoji vjerovatnoća da se još 77 vrsta može registrovati na toj planini.

-Sinjajevina predstavlja pravu pašnjačko-staočarsku planinu sa nomadskim, sezonski karakter stočarenja. Površina pašnjaka od 120.000 ha, na kojem se može napasati do 200.000 ovaca -kazala je Kasom i dodala da je u zaštićenim područjima, između ostalog, zabranjeno uništavanje biljnih, životinjskih vrsta i vrsta gljiva kao i njihovih staništa, kao i uznemiravanje, posebno u doba reproduktivnog ciklusa, određenih grupa životinja.