Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Voda prijeti kućama, građani na nogama * Voda prijeti kućama, građani na nogama * Traže izvinjenje zbog čestitke RS-u * Provjeriće kako su radili DIK, Univerzitet i CNP * Uložili 21 milion u mrežu, a sjever u mraku po deset dana * Vodovod zadužen preko šest miliona * Lokalno stanovništvo da se pita o gazdovanju šumama
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 11-01-2021

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Tea Gorjanc Prelević, direktor Akcije za ljudska prava:
Crna Gora nije suzbila policijsku torturu.

Vic Dana :)

-Mama, mogu li obući mini suknju?
- Ne! - Mogu li staviti ruž za usne?
- Ne!
-Mogu li obuti štikle?
-Ne!
-Ali mama, ja imam 18 godina!!
-Znam, Milane, znam...

Pita policajac kolegu:
- Šta je to, vodom ide, ne brčka, šumom ide, ne šuška?
- Da nije zagonetka?







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

 
Regioni PROTESTI DRVOPRERAĐIVAČA, PREDSTAVNIKA NVO I GRAĐANA U CILJU OČUVANJA PRIRODNIH RESURSA OBILJEŽILI PROŠLU GODINU U OPŠTINI PLAV
Lokalno stanovništvo da se pita o gazdovanju šumama
Tražili da se zaustavi „kasapnica” šuma Lokalno stanovništvo da se pita o gazdovanju šumama Koncesije u šumarstvu postale su najkriminalniji oblik privređivanja i ponašanja, dok su pojedini koncesionari odavno postali društveni problem. Koncesionari iza sebe ostavljaju devastirane prostore, uništene puteve i poremećena vodoizvorišta, kaže Ramo Gutić
PLAV – Brojni protesti drvoprerađivača, predstavnika nevladinih organizacija i građana na kojima je traženo da se državne šume stave u funkciju razvoja lokalne zajednice obilježile su godinu za nama na području opštine Plav. Sa tih protesta je poručivano da će narod ovoga kraja svim raspoloživim sredstvima spriječiti privilegovane koncesionare da vrše dalju eksploataciju drvne mase, na način kako su to do sada radili. Isticano je da je zbog nedomaćinskog upravljanja državnim šumama poslednjih decenija onemogućen rad ljudima iz Plava koji se bave preradom drveta, te da je lokalno stanovništvo primorano da zbog toga kupuje drva za ogrijev u drugim opštinama. Sa skupova je upućivan zahtjev nadležnim institucijama da detaljno sagledaju raspoloživu dokumentaciju o, kako je navođeno, uništavanju i pljački preostalih šumskih resursa i da preduzmu zakonom propisane mjere protiv neodgovornih koncesionara i njihovih pomagača iz lokalnih uprava i Uprave za šume.

– Naša poruka bila je jasna. Ona je glasila – golim životima ćemo braniti naše šume, jer one su naše, a ne nikako nikoga sa strane. Stavljali smo do znanja da ćemo to uraditi onako kako smo uspjeli da odbranimo i rijeke u opštini Plav. Takođe, narod je kazao da će svaku odluku koja se po pitanju gazdovanja šumama donese bez znanja lokalnog stanovništva smatrati ništavnom. Ukazali smo da je narod jači od svake sile ovoga svijeta. Mislimo da su ljudi koji su zauzeli odgovorne funkcije shvatili da su naši zahtjevi bili opravdani i da će razumjeti naš glas. Ako to ne urade, spremni smo i dalje da branimo svoje šume – kaže za „Dan” Rašit Marković, jedan od organizatora protestnih skupova.

I Ramo Gutić iz NVO „Sačuvajmo rijeke Plava“ smatra da su protesti bili potpuno opravdani i da je dosadašnji sistem koncesionog gazdovanja šumama ekološki i ekonomski neodrživ, te da se stoga treba vratiti na sistem državnog gazdovanja šumama.

– Koncesije u šumarstvu postale su najkriminalniji oblik privređivanja i ponašanja, dok su pojedini koncesionari odavno postali društveni problem. Koncesionari iza sebe ostavljaju devastirane prostore, uništene puteve i poremećena vodoizvorišta. Zato se nadam da će ono što se priča po kuloarima doći i do ušiju Državnog tužilaštva, te da će građani učestvovati u procedurama koje treba da dovedu do sankcionisanja počinioca kriminalnih zločina nad našim preostalim privrednim bogatstvom – ističe Gutić.

U ime drvoprerađivača Esad Barjaktarović podsjeća da su nekada, za razliku od danas, brojne porodice sa područja Plava živjele zahvaljujući racionalnom korišćenju državnih šuma.

– Danas na području Plava ima svega osam registrovanih prerađivača, iako se zna da je nekad ovdje radilo 500 radnika u sektoru šumarstva. To ukazuje da je koncesiona politika favorizovala ljude sa strane koji su imali moć da rade šta hoće sa državnim šumama. Za sve to vrijeme naši drvoprerađivači su sklanjani po strani. Zato se danas u Plavu ne može kupiti nijedan kubik daske, dok su građani prinuđeni da drva za zimu nabavljaju u drugim gradovima. Žalosno je da državni organi nijesu željeli da čuju naš glas dok smo dokazivali da se u našim šumama pribjegavalo kriminalnim radnjama. To je poražavajuća stvar. Od nove vlade očekujemo da razumije potrebe lokalnog stanovništva, a ne samo onih koji su navikli da se bogate preko noći – poručuje Barjaktarović.

Drvoprerađivači tvrde da su zbog nedostatka sirovine dovedeni u situaciju da zatvaraju svoje pogone.

– Sirovine jednostavno nema, jer oko 70 odsto državnih šuma na području plavske opštine pripada Nacionalnom parku „Prokletije“. Preostalih 30 odsto šuma dato je na korišćenje privilegovanim koncesionarima sa strane koji poslednjih godina prave pravu poharu u tim šumama. Sa druge strane, niko od nas drvoprerađivača sa područja Plava u poslednjih deset godina nije dobio koncesije u državnim šumama, zbog čega je naš dalji rad doveden u pitanje. Ukoliko bi se stvari promijenile, na način što bi nam država omogućila da nesmetano dolazimo do sirovine, onda bi plavski drvoprerađivači obezbijedili sigurno preko sto radnih mjesta za naše ljude. To svakako nije prazna već realna priča, i ja hoću da vjerujem da će ona u narednom periodu imati prolaz – naglasio je vlasnik pogona za preradu drveta Siniša Radenović.

Ukazao je da svako ko hoće može da se uvjeri da su koncesionari napravili pravu kasapnicu u šumama na području Plava.

– Proteklih mjeseci obilazili smo državne šume i vidjeli koliko su se koncesionari neodgovorno odnosili prema vrijednostima koje pripadaju svima nama. U dijelu Vaganice, nedaleko od granice sa Kosovom, naišli smo na stravičan prizor. Koncesionar je na tom mjestu nemilice porušio mnoštvo stabala, među kojima ima i zaštićenih, iako nam je čvrsto obećao da će obustaviti dalju sječu šume. Opravdano sumnjamo da je imao namjeru da posječene balvane izveze na Kosovo i da nakon toga kaže da on ne zna o čemu se radi. Takav masakr je pričinjavan i na drugim mjestima. To je jasan signal za tužilaštvo da što prije reaguje – smatra Radenović.

D. Jovović




Prijetnje ih nijesu uplašile
Drvoprerađivači tvrde da su iz centara moći upozoravani da odustanu od svojih aktivnosti. Kažu da se zbog toga ne osjećaju bezbjednim, ali da ni po cijenu života neće dozvoliti dalje nekontrolisano raubovanje prirodnih resursa Plava.

– Protiv nas su podnesene brojne prijave samo zato što smo upozoravali da privilegovani pojedinci nemilosrdno uništavaju šumsko bogatstvo. I umjesto da se koncesionari uzmu na odgovornost, pokrenuti su sudski postupci protiv nas. Zbog svega što se dešava nije nam svejedno, ali nas niko ne može uplašiti da istrajemo u svojim zahtjevima i spasimo ono malo preostalih šuma koje su pretekle od strane povlašćenih eksploatatora – navode drvoprerađivači.


Sirovina da bude dostupna svima
Doskorašnji predsjednik Opštine Plav Mirsad Barjaktarović davao je punu podršku učesnicima protesta, poručujući da se mora poštovati interes lokalnog stanovništva i lokalne zajednice.

– Morao se dići glas i ne složiti se sa aktuelnom koncesionom politikom. Kakva je to koncesiona politika kada po tim pravilima nijedan naš igrač sa teritorije opštine Plav koji se bavi drvopreradom ne može ni da uđe da igra, a kamo li da se takmiči u toj utakmici. U nekim budućim pravilima igre mora postojati šansa da i naši mali drvoprerađivači dobiju priliku da na neki način budu konkurentni prilikom nabavke sirovina, kako bi mogli od svog rada da žive i stvaraju – naglasio je Barjaktarović.


Odgovor na upućenu peticiju još čekaju
Drvoprerađivači i brojni građani sa područja Plava potpisali su peticiju kojom se traži zaštita šuma koje pripadaju ovoj opštini. Peticiju sa potpisima proslijedili su lokalnom parlamentu sa ciljem da inicira donošenje odluke na osnovu koje bi pristup državnim šumama na prostoru Plava imalo samo lokalno stanovništvo.

– Peticijom smo tražili da se zabrani svaki dalji ulazak koncesionara u šume na teritoriji opštine Plav. Takođe, tražili smo da se zabrani izvoz građe u oblovom stanju. Peticiju smo predali lokalnoj skupštini sa ciljem da se, u saradnji sa državnim organima, na naše zahtjeve pozitivno odgovori. Taj odgovor još uvijek čekamo – istakli su drvoprerađivači.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"