Pomorski muzej Crne Gore (PMCG) u Kotoru tokom 2020. godine zabilježio je drastičan pad broja posjeta u odnosu na 2019. godinu. Prema riječima direktora ove javne ustanove
Andra Radulovića, muzej je lani obišlo svega 6.930 posjetilaca, drastično manje nego 2019. kada je zabilježena posjeta 53.715 turista.
Radulović pojašnjava da je posjećenost muzeja direktno zavisna od kruzing turizma, o čemu svjedoče i navedene uporedne brojke, uz podsjećanje da lani u kotorsku luku nisu uplovljavali brodovi zbog aktuelne pandemije Kovida-19. Stoga je i bilo najviše domaćih posjetilaca i to upravo iz Kotora, dok su strani turisti posjetili muzej tokom avgusta i septembra.
Ustanova je, kaže, period pandemije i nedostatak posjetilaca iskoristila za završetak značtnog broja investicionih ulaganja u zgradu i opremu. Izdvaja nabavku multi split inverterskih klima uređaja u vrijednosti od 4.588 eura, ugradnju novog protivpožarnog, protivprovalnog sistema i video-nadzora investicija od 27.943 eura, te opremanje depoa odgovarajućim metalnim ormarima i policama u vrijednosti od 6.594, kao i kompletnu sanaciju sanitarnih prostorija, što je investicija od 22.484 eura. Realizacijom ovog projekta Pomorski muzej je, podvlači Radulović, dobio savremene toalete i jedan prilagođen OSI populaciji sa svim pristupnim rampama. Upitan u kakvom je stanju Palata Grgurina u kojoj je muzej smješten, podsjeća da je to zdanje rekonstruisano nakon zemljotresa 1979. godine.
– Od tada je prošlo više od 35 godina, i prirodno je da se protekom godina povećava i potreba za investiranjem. U protekle tri godine urađeno je najviše ulaganja u Palatu Grgurina još od zemljotresa. U nekoj skorijoj budućnosti predstoji nam sređivanje sjeverozapadne fasade muzeja, to jest dijela protivpožarnih stepeništa, kao i dijela krova na tom mjestu. Iako je krov održavan, potrebna je detaljna sanacija tog dijela krova, što predstavlja „manju“ investiciju ako uporedimo sa radovima koji su urađeni u muzeju tokom perioda 2018. do 2020. godine – izjavio je Radulović za „Dan“.
Podsjeća da su investiciona ulaganja tokom 2018. godine iznosila 100.000 eura, pa su završeni radovi na zamjeni dijela krovne konstrukcije, postavljanju izolacije i zamjeni dotrajalih bakarnih oluka.
– Završeni su radovi na adaptaciji prostora u kome je smještena konzervatorska radionica, a nabavljena je savremena konzervatorska oprema. Za sve radove izrađen je arhitektonsko-konzervatorski projekat za koji je dobijena saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara – naglašava Radulović.
B.M.
U tri zbirke 4.489 obrađenih muzejskih predmetaPomorski muzej trenutno ima 4.489 obrađenih muzejskih predmeta, podijeljenih u tri zbirke: istorijsko-umjetničku, pomorsko-tehničku i etnografsku. Na pitanje koji je najvrijedniji, apostrofira da je vrijednost predmeta „u priči koju on ima iza sebe”.
– To može biti komad drveta sa palube ili komad jedra, dakle, predmeti koji na tržištu nemaju vrijednost, ali u kontekstu upotrebe ovih predmeta u istoriji oni nam pričaju značajnu priču. Svakako ima i predmeta koji su vrijedni, prije svega po svom umjetničkom ili zanatskom kvalitetu. Izdvojio bih slike poznatog mariniste Vasilija Ivankovića, reljefe u bronzi Vaska Lipovca I, naravno, i kolekciju oružja Pomorskog muzeja, koja ima veliki broj unikatnih komada vatrenog i hladnog oružja sa prostora Balkana i ostatka Evrope – kaže Andro Radulović.
)){kind=small}
