Predavanje „Liturgija- središte hrišćanskog života“, koje je organizovala Srpska pravoslavna crkvena opština Kotor, održao je u Riznici Srpske pravoslavne crkve protojerej - stavrofor Momčilo Krivokapić.
Kotorski paroh osvrnuo se na značaj svete liturgije kroz bogoslužbene tekstove i naglasio njeno značenje u životu hrišćana. U prvo vrijeme liturgija nije imala formu kakvu ima danas, zato što je Crkva prva tri vijeka bila gonjena. Tada su u liturgiju improvizovali sveti ljudi, ali suština je bila da se prinesu hljeb i vino „od roda vinogradarskog“. Danas se najčešće služi liturgija Sv. Jovana Zlatoustog, koji je redukovao stare tekstove, a prije njega je isto to uradio i Sv. Vasilije Veliki, ali je ta liturgija nešto duža i zato se ona služi samo deset puta godišnje. Jakovljeva i Markova liturgija, koje su takođe sačuvane, služe se samo na dane tih svetitelja.
- Nije bitna forma, nego suština – evharistija, koja znači blagodarnost. Kanonski sveštenik uznosi hljeb i vino i očekuje i traži od samoga Gospoda da blagoslovi te hljebove, i da hljeb i vino postaju tijelo i krv Hristova i mi se time pričešćujemo - objasnio je otac Krivokapić.
Liturgija danas nekima predstavlja sporednu obavezu, primjećuje prota Krivokapić, dodajući da treba napraviti inverziju – čitavu svoju sedmicu hrišćanin treba da organizuje tako da sigurno dođe na liturgiju, a sve drugo da prilagodi tome. Crkva Božija je „organizam živoga Boga“, tu je sve organski vezano, kaže otac Krivokapić.
- Kada se krštavamo postavljaju se pitanja: „Prisajedinjuješ li se Hristu?“, „Odričeš li se satane?“, „Vjeruješ li u Hrista?“, sve je slobodno i sve ima veze sa time da mi, ulazeći u Crkvu, ne učlanjujemo se ni u kakvu organizaciju, nego urastamo u organizam živoga Boga, jer Hristos je glava Crkve, a mi svi krštenjem, svetim miropomazanjem, a posebno svetim pričešćem, urastamo u to mistično tijelo Gospoda Hrista - kazao je paroh kotorski. Podsjeća na riječi Gospoda: „Ko se pričešćuje mojim tijelom i mojom krvlju boravi u meni i ja u njemu“. Prisutnima je pokazao šemu kako izgleda kršnjak od koga se vjernici pričešćuju, koji se osveštava i blagosilja u liturgiji,.
- U liturgiji se uznosi beskrvna žrtva i blagodarnost Bogu za to što je došao i donio svetu nauku i žrtvovao se na krstu. Od tada više nema krvne žrtve, nego se prinosi beskrvna - hljeb i vino. Iz hljeba - kršnjaka postavljenog na diskos, koji predstavlja vaseljenu, izvlači se središnji dio „Sveti Agnec“ sa pečatom „Isus Hristos pobijedi (nika)“, sa lijeve strane dio posvećen Presvetoj Bogorodici, a zatim i komadi hljeba koji simbolizuju Sabor svih svetih – počev od anđela, proroka, apostola do svih drugih svetih, dok u donjem dijelu se vade sitne čestice i pominju za zdravlje živih i za pokoj duša upokojenih. Ponavljaju se Hristove riječi: „Uzmite i jedite, ovo je tijelo moje, koje se za vas lomi na otpuštenje grijehova. Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga zavjeta, koja se za vas i za mnoge izliva na otpuštenje grijehova“. Poslije tih riječi pričešćuju se i vjernici koji su se za to postom pripremili - objasnio je otac Krivokapić zašto je sveta liturgija središte hrišćanskog života.
M.D.Popović
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.