Na veliki pravoslavni praznik Blagovijesti, u hramu Svetog Nikole u Bijelom Polju, veliku crkvenu zastavu poklonili su drevnoj svetinji bračni par
Aco i
Milena Marković. Velika trobojka sa krstom i ocilima predata je svešteniku, jereju
Milosavu Jovanoviću, koji se porodici Marković najtoplije zahvalio i blagoslovio njihov dom.
– Na ovaj način u ovim teškim vremenima, kad je virus zahvatio i Crnu Goru, kad je puno porodica u teškoj situaciji, kad smo odvojeni od Crkve, nadamo se iskreno na kratak period, dok sva ova muka ne prođe, željeli smo da pokažemo da ne zaboravljamo crkvu. Živimo u gradu, i zato smo željeli na ovaj način da obradujemo sveštenika Milosava, koji je od nedavno na čelu nikoljačke svetinje i pokažemo mu da nije sam u ovim teškim vremenima - kažu Markovići.
Ne zna se sigurno kada je izgrađena crkva u Nikoljcu. Smatra se da je ova zadužbina kralja Milutina nikla krajem 13. ili početkom 14. vijeka. Istraživanja su pokazala više građevinskih faza, a na osnovu kovanog novca pronađenog unutar zidina grobnice, pretpostavlja se da temelji crkve datiraju iz perioda 1370-1390. godine. Po dolasku Turaka Crkva Sv. apostola Petra pretvorena je u džamiju, a njenu ulogu duhovnog i prosvjetnog središta ovog kraja preuzima Crkva Sv. Nikole.
Jedna od najinteresantnijih fresaka jedinstvena u pravoslavnom zidnom slikarstvu nalazi se na zapadnom zidu sa unutrašnje strane i prikazuje zagrobni život prema narodnom vjerovanju. U gornjem dijelu trodjelne kompozicije nalazi se mitsko biće kentaur, koje strijelama gađa ubicu privezanog za stub. U srednjem dijelu su prikazani podmitljivi sudija, kamatnik, klevetnik, gatara, bludnica i bludnik, a u donjem dijelu su predstavljeni vodeničar i krčmarica. Bogato izrezbareni ikonostas djelo je Maksima Tujkovića iz 1723. godine, a u crkvi se čuva i preko 30 vrijednih ikona na drvetu, od kojih su neke bile izlagane na velikim međunarodnim izložbama u Parizu i Moskvi. Među njima se nalaze djela slavnih majstora Kozme i Radula, kao i zaostavština popa Simeona, Aleksija i Lazara iz čuvene bjelopoljske svešteničke i ikonopisačke porodice Lazović. U Manastiru Nikoljac radila je poznata prepisivačka škola, a monasi su za sobom ostavili bogatu biblioteku. Sada biblioteka ima 86 rukopisa i više od 80 štampanih knjiga.
M.N.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
