Vlada je usvojila drugi paket ekonomskih mjera, kojim će, kako je kazao premijer Duško Marković, biti obuhvaćeno sto hiljada radnika i više hiljada preduzetnika, a čiji će bruto fiskalni efekat biti 75 miliona, a neto efekat 46 miliona eura. Osim šest vrsta subvencija za zatvorene i ugrožene djelatnosti, mjerama je predviđeno i smanjenje zarada za oko 220 funkcionera iz grupe A i B od 50 odsto. U tu grupu spadaju funkcioneri sa najvećim platama – predsjednici države, Vlade, Skupštine, Vrhovnog i Ustavnog suda, zatim poslanici, direktori agencija, vrhovni državni tužilac, sudije Vrhovnog i Ustavnog suda, predsjednici Apelacionog i Upravnog suda... Smanjenjem zarada najviših funkcionera će se na mjesečnom nivou uštedjeti pola miliona eura. Subvencije i smanjenje zarada će važiti za april i maj.

Drugim paketom mjera je predviđeno šest vrsta subvencija koje se kreću od 50 do 100 posto minimalne bruto zarade, kazala je ministarka ekonomije Dragica Sekulić. Subvencije za zatvorene djelatnosti, u iznosu od 100 posto bruto minimalne zarade, što je u nominalnom iznosu 365 eura, 222 eura za neto platu i 143 eura za poreze i doprinose.

– Isti iznos subvencije će biti i za preduzeća u turizmu. Naredbom nije zabranjen njihov rad, ali se nalaze u istoj situaciji – navela je Sekulić.

Subvencije za ugrožene djelatnosti su 50 odsto minimalne bruto zarade ili 182,5 eura, subvencije za zarade zaposlenih na plaćenom odsustvu i zaposlenih u karantinu 70 odsto bruto minimalne zarade. Isti iznos subvencije će biti i za novozapošljavanje i trajaće šest mjeseci, sa obavezom da se to radno mjesto održi 12 mjeseci. Sekulić je pojasnila da poslodavac osobu koju zaposli ne mora da ostavi na poslu 12 mjeseci, već da je bitno da to radno mjesto zadrži narednih 12 mjeseci.

– Ove mjere se odnose na preduzeća koja su izmirila poreske obaveze u 2019. godini ili koja su u reprogramu i koja u odnosu na februar nijesu smanjivala broj zaposlenih. Takođe, jedan zaposleni ne može da dobija više različitih subvencija u jednom mjesecu – kazala je Sekulić.

Ona je navela da se za subvencije može aplicirati od 1. maja, te da će se to raditi kroz aplikaciju koja će uskoro biti. Pojasnila je da će iznos neto plate biti uplaćen na račun zaposlenog kod komercijalne banke, dok će iznos poreza za tog zaposlenog biti uplaćen Poreskoj upravi. Istakla je i da se subvencija koju uplati Vlada neće moći koristiti po nekom drugom osnovu, odnosno niko neće moći da skine ta sredstva sa računa (prim. aut. izvršitelji, banke...).

Na pitanje koliko brzo će zaposlenima biti isplaćena subvencija, odgovorila je da će to zavisiti od toga koliko će brzo računovodstvo firmi poslati zahtjev za isplatu subvencije.

– Trebalo bi da imamo demo verziju same aplikacije, da probamo kako to funkcioniše. Sa predajom IOPPD obrasca da se konkuriše za subvencije. To je jedini način da provjerimo da li neko zaista radi. Koliko računovodstvene službe budu brze u predaji IOPPD obrazaca, toliko ćemo i mi biti brzi u isplati sredstava. Rješenja će se donositi na dnevnoj osnovi. Od 1. maja će se podnositi obrasci za april, a od 1. juna za maj – pojasnila je Sekulić.

Kazala je da će na sajtu Vlade biti program za subvencije sa tri priloga.

– Prvi prilog će sadržati šifre djelatnosti preduzeća čiji je rad bio zabranjen, drugi šifre djelatnosti iz turizma, a treći djelatnosti koje nisu uključene nijednom vrstom subvencija i poljoprivreda. Sve što se ne nađe u ta tri priloga i te tri grupe spada u ugrožene djelatnosti – izjavila je Sekulić juče nakon sjednice Vlade.

Marković je rekao da se iz predloženog paketa mjera vidi da je Vlada radila predano da pronađe najbolja rješenja i da obezbijedi dodatni finansijski potencijal za podršku našim građanima i privredi. Naveo je da će se zatvorene djelatnosti osloboditi fiksnog dijela računa za struju za april, maj i jun, da će se dodatno ojačati instrumenti finansijske podrške kod Investiciono-razvojnog fonda (IRF) i obustaviti određene prinudne naplate u korist budžeta.

– U oblasti poreza i carina – skraćivanje rokova za povraćaj PDV-a, produžavanje limita izloženosti carinske garancije za plaćanje carinskog duga. Pored toga, intervenišemo u oblasti zarada smanjivanjem plate funkcionerima iz kategorija A i B u Zakonu o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Napominjem da su to zaposleni sa najvećim zaradama u javnoj administraciji – poručio je premijer.

Naveo je da ne želi da vjeruje da će procjena MMF-a o padu ekonomije Crne Gore od devet odsto biti ostvarena.

– Radimo sve da se to ne desi. Nema riječi o aranžmanu sa MMF-om, već samo o partnerstvu – rekao je Marković.

Na pitanje šta će biti sa koncesijom za Aerodrome, kazao je da se sad pokazalo da bi bila katastrofa da je Vlada dozvolila da se to preduzeće zaduži za investicije u modernizaciju. Naveo je i da je ponosan što su spasili Montenegroerlajnz, te, da su ga ugasili, naši državljani bi ostali na ulicama u drugim državama.

Istakao je i da se priprema treći paket mjera, te ća on uključivati odobrena sredstva od EU i da će taj paket biti na duži rok. Kazao je i da ne zna koliko će manje novca biti u turizmu.

Ministar finansija Darko Radunović je saopštio da će se potruditi da rebalans bude do kraja maja. Istakao je i da je mjerama IRF zadužen da dizajnira kreditne linije tako da budu komplementarne sa mjerama Vlade.

– IRF treba do 30. aprila da sa Centralnom bankom relaksira procedure za odobravanje kredita – poručio je Radunović.

Ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić juče je govorio o novčanoj pomoći i pomoći u hrani za socijalno ugrožene građane u okviru drugog paketa mjera. Drugim paketom će po 50 eura biti isplaćeno za 16 hiljada nezaposlenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje 31. marta, koji ne ostvaruju materijalno obezbjeđenje ili novčanu pomoć. Dodao je da će 20.892 socijalno ugrožena domaćinstva dobiti duplo veće subvencije za struju za april, maj i jun, te da će to biti trošak EPCG od 825 hiljada eura. Po 50 eura će dobiti i 5.767 penzionera koji primaju penzije u CG i inostranstvu, s tim što ukupna primanja ne smiju da prelaze iznos minimalne penzije.

D.M.

Autoput neće završiti u roku

Premijer je kazao da autoput neće biti završen do 30. septembra, kada ističe rok po ugovoru.

– Izvođaču fali oko 700–800 radnika koje ne može da obezbijedi zbog aktuelne situacije ni u regionu. Radovi se izvode mogućom dinamikom sa domaćom radnom snagom – rekao je Marković i dodao da ako se ne završi u ovoj, biće završen u 2021. godini.

Bečić: Vlada nema ekonomskih respiratora

Nove korekcije mjera Vlade potvrdile su da Crna Gora nema ekonomskih respiratora i da su najveći gubitnici epidemije virusa korona građani i mala i srednja preduzeća, a dobitnici Elektroprivreda, poslovne banke i građevinski lobiji, ocijenio je predsjednik Demokrata Aleksa Bečić.

– Vlada je odbijanjem predloga Demokrata pokazala da su joj ugroženi građani i preduzeća poslednja rupa na svirali i da u Crnoj Gori sredstava nikada nema kada treba da se spasavaju građani, ali uvijek ima za spasavanje Prve banke, Kombinata aluminijuma (KAP), Montenegroerlajnza – naveo je Bečić u saopštenju.

Bečić je rekao da je mjerama Vlade država opredijelila da se zaposlenima u zatvorenim i ugroženim djelatnostima za april i maj obezbijede plate od 222 eura, odnosno 111 eura, a onima koji zbog čuvanja djece, karantina i samoizolacije moraju biti kod kuće po 155 eura.

– Pozivam vas da saopštite građanima formulu kako da od tih iznosa plate najskuplju struju, stanarinu, komunalije i obezbijede druge osnovne životne potrebe za sebe i djecu, odnosno porodicu – kazao je Bečić.

---

NKT danas utvrđuje ko počinje s radom 4. maja
Marković je najavio da će Nacionalno kooordinacioni tijelo (NKT) danas objaviti spisak svih djelatnosti koje će moći od 4. maja da počnu sa radom i pod kojim uslovima.

– Mjere će se predstaviti na presu. Mjere treba da vrate na radna mjesta ljude ali pod posebnim uslovima. Nijedna zemlja nije imala ovoliko slobode kao Crna Gora u borbi sa virusom korona – reako je Marković.

Naveo je da će se ukidanje uraditi u tri faze.

– Prva faza je već počela, ukidanjem karantina i ograničenja, dozvolivši kretanje od pet do 23 časa i rad djelatnosti koje nismo prekidali. NKT će na sjednici utvrditi spisak svih djelatnosti koje će početi sa radom 4. maja, pod kojim uslovima i to će biti predstavljeno na posebnom presu. Imamo plan, ali ćemo ga predstaviti građanima kada ga usvojimo. To su ekonomske mjere koje treba da pokrenu život, vrate ljude iz stanova na radna mjesta. Zdravlje i u tim uslovima će biti na prvom mjestu – rekao je premijer.


Mediji među ugroženim djelatnostima, IRF sprema kreditnu liniju
Marković je najavio i da će IRF formirati posebnu liniju za medije i naveo da će to biti brzo. Na pitanje da li će i mediji morati da obezbijede pozajmice sa kolateralom, on je kazao da se mediji ne mogu tretirati kao druga privredna društva po pitanju obezbjeđenja.
– Direktor IRF-a je obavijestio Vladu da se na tome radi i da će brzo biti dostupna kreditna linija. Mislim da će ona biti pod takvim uslovima da bi za medije bila prihvatljiva. Nije logično da to budu uslovi kao za kompanije i preduzeća koja obezbjeđuju značajno veće kolaterale i obezbjeđenja. Nije nam to cilj, već da medije kao važan segment demokratije, učinimo održivim i da se makar ne sjekiraju za plate i osnovna sredstva za rad – rekao je premijer.

Ministarka ekonomije je navela da mjerama Vlade mediji spadaju u ugrožene djelatnosti.

– Mediji koji su izmirili svoje obaveze za 2019. godinu ili su u reprogramu imaju pravo da konkurišu za 50 odsto minimalne bruto zarade za mjesece april i maj. Vjerujem da će sredstva iz kreditne linije, kao i druga preduzeća da koriste za troškove koji su komplementarni našim subvencijama. Nama je logika bila kao i za ostala preduzeća, za nedostajuća sredstva da se pozajme kod IRF-a, za izmirenje poreza i doprinosa i razliku u plati, sve što muči poslodavca u sferi likvidnosti – kazala je Sekulić.


Za poljoprivredu 17 miliona
Ministar poljoprivrede Milutin Simović predstavio je poseban paket mjera podrške poljoprivredi i ribarstvu vrijedan više od 17 miliona eura.

– Mjere su intervencije na tržištu u cilju održavanja stabilnosti tržišta, stabilnosti cijena i dohotka proizvođača, obezbijediće se otkup i skladištenje viškova poljoprivrednih proizvoda, pomoć u njihovom plasmanu ili ustupanje javnim ustanovama. Predviđena sredstva za ovu mjeru iznose tri miliona eura. Zatim podrška kupovini domaćih proizvoda – budžetski potrošači daće prioritet nabavci domaćih proizvoda kroz obaveznost kraćih lanaca snabdijevanja koji podrazumijevaju kraće i brže transporte, a sve u cilju kvaliteta i bezbjednosti hrane i smanjenog negativnog uticaja na životnu sredinu – rekao je Simović.

Mjere preeviđaju i podršku plaćanju proizvoda domaćim proizvođačima u roku od 15 dana, povoljne kredite za nabavku obrtnih sredstava registrovanim poljoprivrednim proizvođačima, prerađivačima i ribarima.

– Krediti će se odobravati do maksimalnog iznosa od 20.000 eura, uz kamatu 1,5 odsto, rok otplate do dvije godine i grejs period do jedne godine. Za korisnike ovih kredita Vlada će platiti kamatu u grejs periodu. Zatim plaćanje doprinosa osiguranicima po osnovu poljoprivrede. Ovom podrškom će biti obuhvaćeno 529 osiguranika kojima će biti plaćeni ukupni doprinosi osiguranja u trajanju od šest mjeseci. Jednokratna podrška za 3.200 korisnika staračkih naknada u iznosu od 64 eura. Jednokratna pomoć za 184 ribara sa važećom dozvolom za šta je opredijeljeno 200.000 eura i avansna isplata 80 odsto premija u stočarstvu i po hektaru obradive površine, na osnovu podataka iz prethodne godine.