Prvi hram posvećen srpskom patrijarhu Gavrilu Dožiću, u njegovom rodnom mjestu Vrujca u Donjoj Morači polako niče.
Kako nam priča
Vule Dožić, predsjednik Crkvenog odbora za izgradnju ove crkve, predlog o izgradnji hrama u Vrujcima potekao je od bratstva Dožića, prije nekoliko godina. No, do relativno brze realizacije ne bi došlo da podršku ovoj inicijativi nije u tom trenutku dao mitropolit Amfilohije.
– Svaki moj susret sa mitropolitom Amfilohijem nije mogao proći, a da se ne povede razgovor na tu temu. Imali smo čast da vladika 8. avgusta ove godine posjeti Vrujca. Saslušao je naše predloge, obišao seosko groblje, gdje su sahranjeni i roditelji patrijarha Dožića, i tog dana blagoslovio je izgradnju crkve. „Ovdje ćemo graditi crkvu koju posvećujemo sveštenoispovijedniku patrijarhu srpskom Gavrilu Dožiću”, rekao je tom prilikom mitropolit Amfilohije – prisjeća se Vule Dožić.
On ističe da iako se o liku i djelu patrijarha Gavrila u poslednjih sedamdeset godina, osim u crkvenim krugovima, vrlo malo govorilo, treba istaći da je „patrijarh Gavrilo duhovna gromada u bogatoj srpskoj istoriji”.
– Patrijarh Gavrilo Dožić može se oslikati riječima: „vitez pravoslavlja, koji je čitav svoj život i svu snagu koju mu je Bog podario uložio u duhovnu borbu i misiju za ujedinjenje i oslobođenje srpskog naroda”, naglašava Vule Dožić.
Predsjednik CO dodaje da su sredinom avgusta ove godine, nakon mitropolitovog blagoslova, u Vrujcima počeli da grade crkvu – kapelu, po uzoru na Njegoševu lovćensku kapelu.
– Na Gospođin dan, 28. avgusta, u prisustvu vjernika, temelje hrama je osveštao mitropolit Amfilohije sa sveštenstvom. Do danas smo završili grube građevinske radove. Ostalo je da se crkva obloži obrađenim kamenom, prekrije, freskopiše i uredi prostor oko nje – kaže Dožić. No, potrebna su i sredstva za završetak radova, pa se Dožić obraća svima koji žele i mogu da pomognu izgradnju crkve.
Novčani prilozi mogu se uplatiti na žiro-račun 520032000010450225.
Dožić vjeruje da će uz pomoć dobrotvora i „ova rodna moračka zemlja opet zamirisati tamjanom i biti obasjana svjetlošću kandila.
– Svako dobročinstvo će ostati zapisano u crkvi za blagodarnost i vječni pomen, a Bog će po mjeri svoje velike ljubavi nagraditi svakog pojedinca svojim božanskim darovima – kaže naš sagovornik.
On dodaje i da se nadaju da će već naredne godine u ovom hramu početi i crkveno-liturgijski život.
Ž. JANjUŠEVIĆ
Bogata biografija patrijarha DožićaPatrijarh Gavrilo Dožić rođen je u Vrujcima 17.05.1881. godine kao Đorđe Dožić. Osnovnu školu je završio u Manastiru Morača. Školovanje je nastavio u Beogradu i bio đak Prizrenske bogoslovije. Godine 1909. diplomirao je na Bogoslovskom fakultetu Atinskog univerziteta, a nešto kasnije i doktorirao na ovom fakultetu. Nakon toga postavljen je za sekretara srpskog Manastira Hilandara. Tu ga zatiče izbor za mitropolita raško-prizrenskog 1911.godine. Patrijarh Dožić, podsjeća Vule Dožić, bio je učesnik velike narodne skupštine u Podgorici 1918. godine kao narodni poslanik Donjomoračke kapetanije. Tom prilikom, dodaje on, tada mitropolit Gavrilo, izabran je za predsjednika delegacije koja će odluke Podgoričke skupštine odnijeti u Beograd. Gavrilo Dožić izabran je 1920. godine za mitropolita crnogorsko-primorskog, i iste godine Srpska pravoslavna crkva je na njegov predlog pomogla obnovu Njegoševe kapele na Lovćenu. „Prenos Njegoševih moštiju i otvaranje nove kapele je svečano izvršeno 21. septembra 1925. godine, a službu u manastiru vršio je mitropolit Gavrilo”, podsjeća Vule Dožić. Gavrilo Dožić postao je srpski patrijarh 1938. godine. Vule Dožić podsjeća i da je patrijarh Dožić tokom Prvog i Drugog svjetskog rata bio zatočen u preko 30 kazamata, a da su ga Njemci 25. aprila 1941. godine uhapsili u Manastiru Ostrog po ličnoj Hitlerovoj naredbi, nakon čega je interniran u logor Dahau, i to su samo neki od podataka iz prebogate biografije ovog duhovnika SPC.