Normalizacija odnosa sa Prištinom, poštovanje i primjena do sada postignutih briselskih sporazuma osnovi su pregovaračke pozicije EU o poglavlju 35 o Kosovu u pristupnim pregovorima sa Srbijom, a proces evropske integracije Srbije povezuje sa daljim napretkom u tom procesu.
„Srbija treba da završi svoj dio posla na primjeni sporazuma postignutih 25. avgusta 2015, naročito kada je riječ o uspostavljanju Zajednice srpskih opština kao i druge elemente Briselskog sporazuma (o policiji, pravosuđu, zaštiti građana) iz 2013”, navodi se u platformi.
Srbija takođe treba da se angažuje na postizanju daljih sporazuma, unapređujući normalizaciju odnosa s ciljem da na kraju postigne obuhvatnu normalizaciju odnosa Srbije i Kosova u skladu sa pregovaračkom platformom, navodi se u pregovaračkoj poziciji EU.
U dokumentu objavljenom za javnost, sad pošto je Srbija na Drugoj međuvladinoj konferenciji u Briselu otvorila prva poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom, podsjeća se da proces pristupanja EU i proces normalizacije odnosa sa Prištinom treba da teku paralelno a da pregovori o poglavlju 35 neće zamijeniti dijalog Beograda i Prištine u Briselu pod pokroviteljstvom visoke predstavnice EU.
U skladu sa pregovaračkim okvirom, Evropska komisija i visoka predstavnica EU će pažljivo pratiti ispunjavanje ovog prvog seta privremenih „benčmarka” i bar „dva puta godišnje” izvještavati Ministarski savjet EU o tom napretku. Oni će se dotjerivati u skladu sa razvojem situacije na planu dijaloga.
Međutim, ukoliko proces normalizacije odnosa sa Kosovom bude znatno zaostajao za napretkom u ukupnim pregovorima, zbog toga što Srbija ne djeluje u dobroj vjeri, naročito kada je riječ o ispunjavanju sporazuma između Srbije i Kosova, Komisija će na svoju inicijativu ili na zahtjev neke od zemalja članica predložiti da obustavi preporuke o otvaranju ili zatvaranju drugih poglavlja dok se ta neravnoteža ne otkloni, navodi se u dokumentu.
U pregovaračkoj poziciji EU se zatim detaljno navodi šta Srbija treba da ispuni u vezi sa već postignutim sporazumima.
Srbija, kako se iznosi, treba da doprinese nastavku formiranja Zajednice srpskih opština (izradi statuta) u skladu sa dogovorenim vremenskim planom, i da obezbijedi transparentnost finansiranja srpskih opština.
Srbija takođe treba da nastavi da ispunjava sporazume o policiji i pravosuđu i telekomunikacijama.
Srbija će, kako se navodi, osnovati kompaniju za snabdijevanje „Elektroserver" na Kosovu i ispuniti uslove da ta kompanija dobije licencu u skladu sa kosovskim zakonima.
Srbija će takođe riješiti pitanje menadžmenta Hidrosistema „Gazivode” koji je postavila.
Kada je riječ o integrisanim prelazima, Srbija će završiti uspostavljanje svih prelaza, poboljšati kontrolu i zatvoriti alternativne puteve kako bi se obezbijedilo da se za prolazak robe i ljudi sa Kosova i na Kosovo koriste isključivo službeni prelazi.
RTS-M.Nj.
Nema proširenja prije 2020. godine
Komesar za proširenje Johanes Han je rekao da se dijalog između Beograda i Prištine mora nastaviti i da će „još mnogo vode proteći Dunavom” prije nego što dođe do dogovora dvije strane, naveo je AFP.
EU je odbacila mogućnost proširenja bloka prije 2020. godine, čak i za zemlje koje su već započele pristupne pregovore, dodala je francuska agencija.
Zabrinutost zbog Rusije
Rojters prenosi izjavu ministra spoljnih poslova Luksemburga Žana Aselborna novinarima da „nismo tu samo da bi se igrali sa Srbijom”.
EU, rekao je on, ozbiljna je po pitanju približavanja Beogradu iako postoji zabrinutost zbog njegovih bliskih odnosa s Rusijom i zbog poteškoća u rješavanju sporova oko statusa Kosova, naveo je Rojters.
„Napokon su otvorena prva poglavlja”, prenijela je agencija AFP riječi Aselborna, kao i premijera Srbije da je ovo „za nas važan dan”.