Srbija treba da stremi ka boljim odnosima sa SAD, rekao je predsjednik Aleksandar Vučić, ali i ukazao da Amerika treba da razumije da Srbija ne može da pruži više od onoga što su njeni interesi.
– Nadam se i vjerujem da će Amerika poštovati, respektovati suverenitet, nezavisnost i slobodu srpskog naroda i srpske države, baš onako kako mi cijenimo slobodu, snagu i nezavisnost SAD – kazao je Vučić na otvaranju izložbe povodom sto godina od Srpskog dana u SAD „Kraljevina Srbija i Sjedinjene Američke Države” u Arhivu Srbije. Dodao je da je izložba pokazatelj kako je jedan mali narod uspijevao da bude partner SAD. Vučić je, primijetivši da je jučerašnji dan važan u istoriji Srbije, ocijenio da Srija i Srbi kao mali narod treba da teže što boljim odnosima sa ovom najvećom silom.
– Treba da pokušamo da dobijemo najviše što možemo za zemlju i narod, a trudimo se da izgubimo najmanje što mora u tim odnosima – istakao je predsjednik Srbije.
Prema njegovim riječima, danas u Srbiji svako zna kakvi su bili odnosi sa SAD prethodnih 30 godina, ali da te decenije ne čine istoriju srpskog i američkog naroda. Rekao je da bi pomenuo nekog ko nije dio izložbe, ali je važan dio istorije u odnosu dvije zemlje, Stiva Tešića, koji je rekao da je krivac kojeg upoznaš uvijek manje kriv od onoga kojeg nijesi upoznao.
– Možda se poslije tih 100 godina upoznamo i prestanemo da budemo jedni drugima krivi za sve. Za sve da budemo krivi teško je i ne smije da opstane. Od Linkolna, Ruzvelta, Kenedija učili smo važnu lekciju odgovornosti, izbjegavanju izgovora. Danas ima ljudi u našoj zemlji koji ne žele da za sve nedaće krive Ameriku, niti očekuju ništa više od onoga što mogu SAD da daju. Očekujemo od SAD da dobro razumijeju da Srbija ne može da dâ i pruži više od onoga što su njeni interesi – naglasio je Vučić i istakao da „ne treba nikog da proglašavamo za vječnog neprijatelja, pogotovo ne zemlju koja je bila u stanju da primi najbolje od nas, Teslu, kojem bi neki da promijene rod, Pupina i druge”. Istakao je da „ne želimo da bilo koji rat bude povod i razlog za prijateljstvo”, i pritom podsjetio da „smo bili saveznici u Drugom svjetskom ratu i zahvalni saveznicima i braći po oružju”. Predsjednik Srbije posebno je zahvalio američkom ambasadoru i ljudima iz ambasade te zemlje na divnim spotovima koje su o Srbiji napravili, uz nadu da će i oni pomoći u orijentisanju naše budućnosti, a ne da se samo govori o prethodnih 30 godina odnosa dvije zemlje. Dodao je i da se nada da će kada god to bude potrebno srpska zastava biti u Bijeloj kući, a američka u Andrićevom vencu.
Uz originalna dokumenta Arhiva Srbije, fotografije, izvode iz ondašnje američke i srpske štampe, izložba prati odnose dvije države od potpisivanja Konzularne konvencije i Trgovinskog ugovora 1881. godine, do ostvarivanja zajedničkih istorijskih ciljeva u Prvom svjetskom ratu. Na izložbi su, između ostalog, predstavljena i dokumenta o imenovanju prvih diplomatskih predstavnika dviju država, telegram Vudroa Vilsona povodom obilježavanja Kosovskog dana u Vašingtonu, poslanica Roberta Lansinga, državnog sekretara SAD, povodom Srpskog dana u SAD, kao i pismo zahvalnosti regenta Aleksandra Karađorđevića predsjedniku SAD Vudrou Vilsonu na velikoj pomoći srpskom narodu.
M.Nj.

SAD u Srbiji vide dugovječnog prijatelja

SAD vide u Srbiji dugovječnog prijatelja, poručio je ambasador SAD Kajl Skot na otvaranju izložbe. Istakao je da dokumenta na izložbi otkrivaju veliko poštovanje i divljenje koje su Amerikanci osjećali prema srpskom narodu i oslikavaju iskrenu naklonost između dva naroda. Kako je naveo, prijateljstvo i poštovanje, očigledniji prije više od jednog vijeka, i danas su jako važni i predstavljaju rezultat bogatstva veza između običnih ljudi dva naroda.
– Moji zemljaci su prepoznali ljubav Srba prema slobodi i nezavisnosti, njihovoj herojskoj borbi u Prvom svjetskom ratu i zato je toliko Amerikanaca prihvatilo borbu Srba kao svoju – rekao je Skot. I danas, poručio je, Amerika u potpunosti podržava prioritete Srbije, njene napore da se održe mir i stabilnost u regionu, zajedničku potrebu za pravdom i dostojanstvom, podsticaj za reforme i evropske integracije, kako bi se osjetila vladavina prava i ljudske slobode koje predstavljaju srž uspješne i dinamične ekonomije i demokratije. Podsjetio je da je predsjednik SAD Vudro Vilson naredio da se 28. jula 1918. srpska zastava vijori na Bijeloj kući povodom Srpskog dana, što je bio prvi put da se zastava neke druge zemlje zavijorila na kući američkog predsjednika. Zahvaljujući bliskom prijateljstvu Vilsona i Pupina, američki predsjednik je dobro razumio sa čime se srpski narod suočavao tokom teških godina rata i želio je da im oda počast i njihovoj posvećenosti borbi za slobodu i nezavisnosti. Ukazao je da su Srbi obogatili američku, ali i druge kulture, u gotovo svim sferama – naučnici, pronalazači, umjetnici, sportisti...