Vijest broj jedan u srpskim medijima juče je bila izjava predsjednika tzv. Skupštine Kosova Kadri Veseljija, kojom poručuje da je moguće da ne bude dozvoljeno da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uđe na Kosovo iako je Priština izdala dozvolu za posjetu predsjednika Srbije. Iz Beograda je odmah upozoren da ništa ne preduzima protiv Vučića.
​Vučić je na sinoćnoj konferenciji za medije, povodom potpisivanja Memoranduma o razumijevanju i saradnji u oblasti infrastrukture između vlada Srbije i SAD, rekao da će „o pitanju (ne)odlaska na Kosovo govoriti sjutra”, odnosno danas.
– Ako odlučimo da ne dođe, Vučić neće ući na Kosovo – kazao je Veselji i zaprijetio da bi Vučić, ako bi došao bez dozvole, prošao isto kao i Marko Đurić, prenosi Kosova Pres.
– Neka proba bez dozvole, zna kako je to prošlo sa onim drugim – rekao je on. Veselji je još rekao da, iako bude došao, Vučić nema šta da traži na jezeru Gazivode.
Ne želim da stojim pred vama, da se pravim patriota ili manje patriota, želim da napravim konsenzus. Kada je bilo vrijeme da se ide protiv agresora, onda sam to radio. Ono na šta mislimo jeste situacija naših sugrađana, zbog kojih to radimo, sa našom pozicijom suverene i nezavisne države, sa liberalizacijom viza, sa našim međunarodnim partnerima. Da je drugačija ova situacija, (njihova) noga ne bi kročila na Kosovo – tvrdi Veselji. Uzvratio mu je potpredsjednik Vlade i ministar srpske policije Nebojša Stefanović. Poručio je Veseljiju da je Beograd razumio prijetnje koje je uputio Vučiću i upozorio ga da ne preduzima nikakve akcije protiv srpskog predsjednika.
– Ukoliko mu se bilo šta dogodi na Kosovu i Metohiji, znaćemo ko je odgovoran. Ne iznenađuje me što o Vučiću potpuno isto govore Veselji i Đilas, isto Haradinaj i Jeremić, Ljimaj i Sava Janjić, ali me brine što ćuti međunarodna zajednica i što pokušava da pravi lažnu jednakost, pozivajući, kako često kažu obje strane, na uzdržavanje od sukoba, među onima među kojima nikakve jednakosti u tom smislu ne može da bude – izjavio je Stefanović. Dodao je da želi da poruči Albancima na Kosovu i Metohiji da je Vučić taj koji želi mir.
– Ali je rukovodstvu Albanaca na KiM očigledno potreban neko u Srbiji ko bi pristao na ponižavanje Srba i naše zemlje, kao što su to imali do 2012. godine, pa pošto im je sada jasno da sa Vučićem to nije moguće, spremni su da se sa njim obračunaju najbrutalnijim varvarskim metodam. Tražim Kadriju Veseljiju, ne zato što ga se plašimo, već zbog ukupnog mira i stabilnosti na Balkanu, da ne preduzima ništa protiv srpskog predsjednika – upozorio je na kraju Stefanović.
Reagovao je i ministar odbrane Aleksandar Vulin porukom privremenim vlastima u Prištini da ni ne razmišljaju o tome da pokušaju da primijene silu na predsjedniku Srbije i vrhovnom komandantu Vojske Srbije Aleksandru Vučiću, jer bi to naišlo na jasan odgovor. Vulin je, reagujući na prijetnje Veseljija, poručio da će uprkos Prištini Vučić sačuvati mir, ali i Srbe na KiM.
Predsjednik Srbije predstojećeg vikenda trebalo bi da posjeti srpske sredine na KiM, gdje će govoriti o svojoj platformi za rješavanje kosovskog problema. Prije toga u Briselu će se odigrati nova runda dijaloga sa Prištinom. Umjesto da konačno počne da ispunjava svoje obaveze iz Briselskog sporazuma i razgovara o ključnim temama: formiranju Zajednice srpskih opština, sjeveru KiM i Gazivodama, Hašim Tači na novu rundu dijaloga, u petak u sjedištu EU, stiže sa zahtjevom da se takozvanoj državi Kosovo pripoje Preševo, Bujanovac i Medveđa! Vučić je pred odlazak istakao da Albanci ne pominju ni ZSO ni Gazivode i da Beograd nema vremena za gubljenje. Zato srpska strana u Brisel, na novu rundu dijaloga pod pokroviteljstvom visoke predstavnice EU Federike Mogerini, ne odlazi sa previše optimizma. Bivša šefica evropske diplomatije Ketrin Ešton, koja je pokrenula dijalog o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine, izjavila je za Bi-Bi-Si da Vučić i Tači pokušavaju da dođu do dogovora, ali da je ključ za aminovanje tog dogovora u rukama međunarodne zajednice.
– Ključ za rješenje je u rukama Brisela, koji će konsultovati Berlin i razgovarati sa Parizom. Na kraju riječ je o članstvu u EU za obje strane – rekla je Ešton za britanski javni servis.M.Nj.

Istorijski sporazum ili sukob

Povodom nastavka dijaloga Beograda i Prištine, uz posredovanje EU, londonski Bi-Bi-Si ocjenjuje da je pitanje da li će eventualni dogovor biti istorijski ili bi mogao da pokrene ratni sukob, te dodaje da to zavisi od toga koga pitate. Napominjući da spekulacije ukazuju da bi okvirni dogovor mogao da bude postignut već danas u Briselu, gdje će se sastati Vučić i Tači, ovaj medij navodi da je ideja jednostavna: tri opštine juga centralne Srbije (Preševo, Bujanovac i Medveđa) u kojima, kako se navodi, žive pretežno etnički Albanci, pridružile bi se Kosovu. Zauzvrat, dodaje se, Srbija bi ponovo uspostavila potpunu kontrolu nad opštinama u sjevernom dijelu Kosova, gdje živi većinski srpsko stanovništvo i od Albanaca ih dijeli Ibar, koji prolazi kroz srce Mitrovice. Zagovornici ove razmjene teritorije smatraju, navodi Bi-Bi-Si, da bi ona potencijalno mogla da okonča sukob nastao prije 10 godina, kada je Kosovo jednostrano proglasilo nezavisnost. Bi-Bi-Si prenosi izjavu specijaliste za Balkan na Londonskoj školi ekonomije Džejmsa Ker Lindzija, koji kaže da promjene granice možda izgledaju nevjerovatne, ali i da mnogi to smatraju praktičnim rješenjem i da bi postizanje sporazuma otvorilo put da Kosovu konačno postane član UN. Bi-Bi-Si primjećuje da je ideja o razmjeni teritorija, čim je definisana, izazvala reakciju, s obzirom na to da je zapadni Balkan prošao kroz period, kako se navodi, utvrđivanja granica `90-ih, nakon raspada bivše Jugoslavije. Podsjeća se da je u etničkim sukobima tada poginulo više od 100.000 ljudi, a da su milioni raseljeni.

Granice nisu u Tačijevoj nadležnosti

Ovlašćenja predsjednika Kosova su jasna, teritorija i granice nisu u Tačijevoj nadležnosti. To je dio suvereniteta i integriteta Kosova i to je ustavna kategorija. Kod nas se Ustav poštuje, poručio je juče premijer tzv. Kosova Ramuš Haradinaj za televiziju Prva, govoreći na srpskom. Upitan da li postoji mogućnost da Kosovo prihvati razgraničenje, onako kako ga vidi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, Haradinaj je rekao – „ne”.
– To je pogrešan pravac da se priča o tome. Već smo prošli kroz to `90-ih. Imamo ove granice i možda i nismo svi zadovoljni tim granicama, ali ako ni ovo ne poštujemo, šta će biti onda – rekao je Haradinaj. Inače, insistiranje Tačija da u finalnom dijelu dijaloga o normalizaciji odnosa sa Srbijom može da se otvori pitanje razmjene teritorija ili redefinisanje granične linije, i oštro suprotstavljanje opozicije, ali i Haradinaja i njegovog zamjenika Fatmira Ljimaja tome, dovelo je do teške političke krize na Kosovu. Ponovo je odložena vanredna sjednica Skupštine Kosova na kojoj bi trebalo da bude donijeta rezolucija kojom se zabranjuje da dio pregovaračkog procesa Beograda i Prištine u Briselu bude razmjena teritorija i izmjena granice Kosova. Opet nije bilo kvoruma, a ne isključuje se ni mogućnost da je sve to igra, odnosno scenario kosovskih Albanaca da bi finale bio pravno obavezujući sporazum, odnosno stolica u UN.