Pred sjednicu Savjeta bezbjednosti UN, koja je sazvana na zahtjev Srbije nakon što je Priština donijela odluku o formiranju vojske Kosova, u Briselu je Ramuš Haradinaj rekao „ne“ predlozima EU. Pred sjednicu u Njujorku ministar spoljnih poslova Ivica Dačić izjavio je da očekuje odluku Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o rasformiranju vojske Kosova, osudu njenog formiranja, ali i da će to tijelo teško usaglasiti stavove. Dačić je rekao da je formiranje vojske Kosova u suprotnosti sa Rezolucijom SB UN 1244, koju je nazvao jedinim važećim dokumentom UN o Kosovu.
-Shodno tome, Srbija se obratila predsjedavajućem SB UN a na prvom, konsultativnom sastanku i Rusija se pridružila formalnom zahtjevu za državanje sjednice, kazao je Dačić i dodao da je šest članica tog SB UN bilo za to da sjednica bude otvorena za javnost, da je pet bilo protiv, a da su ostali bili uzdržani. Dačić je naveo da Priština „ne shvata u kojoj poziciji se nalazi”, odnosno da je prošlo vrijeme kada su „bombardovanjem ili velikom podrškom (pojedinih sila)”, dovodili međunarodnu zajednicu pred svršen čin. On je naveo da je Kosovo do sada na svim sjednicama učestvovalo bez predznaka državnosti, da se predsjednik Kosova tamo pojavljuje kao „gospodin (Hašim) Tači”, te da će se „po svemu sudeći još dugo u sjedištu UN pojavljivati (samo) kao gospodin, osim ako sud za ratne zločine Oslobodilačke vojske Kosova ne podigne optužnicu protiv (njega)”. Listu zahtjeva koja je izglasana u Skupštini Kosova, a koji bi trebalo da budu usvojeni kako bi se nastavio briselski dijalog, Dačić je nazvao „zidnim novinama” za unutrašnju upotrebu. On je naveo i da se taj dijalog ne može nastaviti u trenutnim uslovima i da je ukidanje uvoznih taksi od 100 odsto na robu iz centralne Srbije preduslov za povratak za pregovarački sto.
Premijer privremenih prištinskih institucija i formalno je odbio predlog Brisela da privremeno ukine uvećane takse, a da se u Cefti, zauzvrat, umjesto Unmika vodi Kosovo sa zvjezdicom. Potom je otkazana konferencija za novinare Haradinaja, predstavnice EU Federike Mogerini i komesara za pregovore o pristupanju Johanesa Hana, koja je bila predviđena posle sastanka Savjeta za sporovođenje SSP EU sa Kosovom. EU je u saopštenju izrazila duboko žaljenje zbog odluke Vlade Kosova o povećanju carina od sto odsto na uvoz iz Srbije i BiH, kao i zbog nametanja necarinskih prepreka i ponovo tražila da se te mjere odmah povuku. EU je takođe predočila da „svi već postignuti sporazumi u dijalogu (Beograd-Priština) moraju neodložno biti sprovedeni, a posebno 2015. godine sklopljeni sporazum o Asocijaciji/Zajednici opština sa srpskom većinom”. Dodaje se da EU „naglašava važnost stalnog angažovanja Kosova u dijalogu Prištine i Beograda, uz posredovanje EU, tako da se ubrza i osnaži rad u dobroj vjeri na postizanju pravno obavezujućeg sporazuma o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije”.
Haradinaj je pak naveo da je tokom razgovora sa EU zvaničnicima u Briselu ponovo pokrenuo pitanje vizne liberalizacije za Kosovo, kao i da je ponovo odbio evropski predlog o ukidanju tarifa za robu iz Srbije i BiH. Haradinaj je istakao da se Priština zalaže za postizanje samo sveobuhvatnog rješenja u dijalogu sa Beogradom. Nakon sastanka u Briselu poručio je da je kosovska vlada pripremila „nacrt potencijalog sporazuma” između Beograda i Prištine, a kosovski parlament je odredio članove delegacije za pregovore.
-Mi tražimo rješenje koje će uključivati međusobno priznanje i stolicu u UN, zaključio je Haradinaj nakon sastanka s Mogerinijevom i Hanom. Neposredno pred sastanak sa briselskim zvaničnicima, „Gazeta ekspres” je objavila pismo kojim je Haradinaj odgovorio na predlog EU za rješavanje tarifnog problema.
-Prošlo je vrijeme kada su takva pitanja mogla biti riješena uslovljavanjem, napisao je Haradinaj šefici evropske diplomatije Mogerini. S tim u vezi, Haradinaj podsjeća da je Priština već objavila nacrt sveobuhvatnog sporazuma između, kako navodi, „republike Kosova i Republike Srbije”, koji je predstavljen i specijalnom predstavniku EU Nataliji Apostolovoj u četvrtak.
Objasnio je da je cilj tog dokumenta da se objedine pitanja o kojima je do sada postignut dogovor sa onim pitanjima koja su, kako kaže, još na stolu, a koja će biti osnov pravno obavezujućeg sporazuma između dvije zemlje.
Haradinaj navodi i da vjeruje da je u interesu „Kosova, Srbije i EU, kao i šire međunarodne zajednice da ova prilika bude iskorišćena za unapređenje stavova i ambicija”.
Uz uvjerenje da je rješenje moguće, uz posvećenost EU, Haradinaj navodi i da je uloga Brisela od vitalnog značaja za postizanje konačnog sporazuma.
Mogerinijeva, komesarka za trgovinu Sesilija Malmstrom i komesar Johanes Han u zajedničkom pismu Haradinaju ponudili su mogućnost rješavanja tarifnog problema sa Srbijom, prije sjednice Savjeta bezbjednosti o Kosovu.
Povodom trećeg sastanka Savjeta za stabilizaciju i pridruživanje između EU i Kosova, u Evropskom savjetu napominju da je SSP u osnovi odnosa EU i Kosova i da Prištini nudi „mogućnost održivog napretka i približavanja Uniji u skladu sa evropskom perspektivom regiona i stvara mogućnost za trgovinu i investicije”.
-EU naglašava važnost nastavka i efikasne primjene SSP-a, kao i drugih ugovornih obaveza uključujući oblasti trgovine i carina. EU duboko žali zbog jednostrane odluke vlasti da poveća tarife na uvoz iz Srbije i BiH kao i na uspostavljanju necarinskih barijera i insistira na njihovom hitnom ukidanju“ navodi se u saopštenju Savjeta EU.
U Savjetu EU naglašavaju da uvođenje tarifa šteti ekonomskim interesima Kosova i njegovih garđana kao i da smanjuje protok trgovine i privlačnosti Kosova kao mjesta za poslovanje i investicije.
-Sve prepreke u oblasti trgovine moraju biti rješavane u okvirima odgovarajućih foruma i mehanizama, uz konstruktivno učešće svih zainteresovanih strana i u duhu regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa, navode u Savjetu. M.Nj.

---

Poziva ih da budu svjesni realnosti
Haradinaj, u pismu, između ostalog, ističe da nema smisla žaliti zbog aktuelne situacije i da Brisel treba da bude svjestan realnosti.
-Ono što nam je potrebno sada je nova inicijativa za podizanje dijaloga na nivo na kojem će ovakva pitanja biti uključena u širi sporazum, naveo je Haradinaj.


Razgovarali i o viznoj liberalizaciji
U Savjetu EU navode da se tokom sastanka sa prištinskim zvaničnicima razgovaralo i o reformskim prioritetima u oblasti vladavine prava, poštovanja osnovnih prava, reforme javne adminsitracije, ekonomskom razvoju, kao i o obrazovanju i zapošljavanju.
Na sastanku je prepoznat napredak u primjeni evropske reformske agende, a Priština pozvana na brzu primjenu vanrednih mjera.
Kada je vizna liberalizacija u pitanju, navodi se da je na Savjetu EU i Evropskom parlamentu da razmotre izvještaj Evropske komisije o ispunjenosti preostalih uslova za to.