Zakonom o budžetu za narednu godinu Vlada je predvidjela izdatak od 450.000 eura sredstava za rješavanje stambenih potreba, koje raspodjeljuje državna Komisija za stambena pitanja. Korisnici tih sredstava dosad su uglavnom bili funkcioneri, pa je tako za te namjene u poslednjih šest godina potrošeno preko pet miliona eura.
Vlada godinama krije spisak svih funkcionera kojima je odobrila kreditna sredstva, kao i njihove iznose, a na zahtjev za slobodan pristup informacijama koji im je „Dan” više puta slao odgovore nijesmo dobijali ili su nam uručivali rješenje o odbijanju. Tako je nepoznanica koji su to javni funkcioneri dobijali kredite od novca građana, a da su pritom vraćali svega 20 odsto duga, sa ratama koje su više nego simbolične. Dio funkcionera kojima je Vlada dala povlašćenje kredite poznat je javnosti zahvaljujući imovinkim kartonima koji se javno objavljuju.
Plate najviših javnih funkcionera poslednjih godina kreću se oko 1.700 eura, dok građani u prosjeku imaju tri puta manja primanja, ali im se rate za kredite drastično razlikuju. Funkcioner koji ima platu oko 1.700 eura mjesečno kao ratu za kredit koji je dobio od novca građana daje maksimalno do 100, a najčešće i manje, od 40 do 60 eura.
Na drugoj strani, Vlada je građanima „olakšala” rješavanje stambenog pitanja kroz projekat 1.000 plus. Prema dostupnim podacima, građani koji budu kupovali garsonjere do 35.000, moraće mjesečno da izdvajaju do 230 eura za ratu, sa rokom otplate od čak 20 godina. Za kredit od 30.000 eura rata po kamati od 2,99 odsto je 160 eura, a za kredit od 35.000 – 193 eura.
Za kupovinu jednosobnog stana, u zavisnosti od kvadrature i lokacije, potrebno je između 40 i 50 hiljada eura, odnosno od 220 do 280 eura mjesečno. Za 40.000 kredita mjesečna rata iznosi 221,6 eura, za 45.000 – 249 eura, a za 50.000 – 277 eura.
Za dvosoban stan potrebno je izdvojiti od 60 do 70 hiljada eura, što je na mjesečnom nivou od 332,3 do 380 eura, a rata za kredit od 80.000 eura je 443,3 eura, a za 100.000 čak 554 eura.
Koliko su građani u podređenom položaju u odnosu na funkcionere, koji su se domogli fotelje u državnoj upravi i preduzećima, ilustruje primjer iz državne firme „Monteput” koja je svom direktoru, kadru Bošnjačke stranke Jonuzu Mujeviću dala stambeni kredit od 80.000 eura. Mujević će morati da vrati svega 16.000 eura duga, a mjesečna mu je rata 66,67 eura.
Ta rata je čak 6,6 puta manja od one koju običan građanin mora da plaća 20 godina i to u sklopu projekta 1.000 plus kojim se Vlada hvali kao vrhunskom pomoći građanima da riješe krucijalno pitanje, a to je krov nad glavom.
Sličan primjer je i slučaj aktuelnog ministra saobraćaja i pomorstva Osmana Nurkovića, takođe iz Bošnjačke stranke, koji je još 2014. kada je bio direktor „Monteputa” po povlašćenim uslovima dobio stambeni kredit od 75.000 eura, za koji vraća samo 15.000 na 20 godina. Njemu je mjesečna rata za kredit 62,50 eura, odnosno sedam puta manja od one koju građanin plaća za zajam od 80.000.
Kome će da se rješavaju stambena pitanja tokom predstojeće godine ostaje nam da vidimo, a spisak nezbrinutih se dosad prilično suzio.
Podsjetimo da je predsjednik Vlade Duško Marković stan od 106 metara kvadratnih u Podgorici kupio uz pomoć kredita od 20.000 eura koji je dobio od Vlade. Bivšem premijeru Igoru Lukšiću dato je 45.000 eura kredita pod povoljnim uslovima za rješavanje stambenog pitanja.
Spisak onih koji su zahvaljujući pomoći Vlade, koja raspolaže novcem građana, uspjeli da riješe stambeno pitanje je podugačak. Između ostalih, na njemu su ministar pravde Zoran Pažin, generalna sekretarka Vlade Nataša Pešić, poslanik Suad Numanović, sudija, koji je nekada bio ministar pravde Miraš Radović, bivši ministar saobraćaja Andrija Lompar, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Jusuf Kalamperović, bivši državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Predrag Jelušić, ministarka bez portfelja Marija Vučinović, direktor Zavoda za zapošljavanje Suljo Mustafić, savjetnik premijera Srđan Kusovac, sudija Ustavnog suda Desanka Lopičić, specijalni tužioci Veljko Rutović i Saša Čađenović, poslanika DPS-a Obrad Mišo Stanišić, bivši direktor KCCG Ranko Lazović, član Senata DRI i bivši poslanik DPS-a Zoran Jelić. To su samo imena funkcionera do kojih se došlo zahvaljujući objavljivanju imovinskih kartona, jer Vlada uglavnom odbija da dostavlja podatke o kreditima koje daje funcionerima.
M.S.

---

Cijenu stana umanjuju i do 80 odsto
Prema Odluci o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera pravo na stan po povlašćenim uslovima ima i zaposleni u službi državnog organa i organu državne uprave, kao i u ustanovi i drugom pravnom licu čiji je osnivač država, koji u obavljanju poslova od posebnog interesa za državu ostvaruje izuzetne rezultate i kvalitet rada. Odlukom, cijena stanova funkcionera može biti umanjena i do 80 odsto. Funkcioneri koji nijesu adekvatno riješili stambeno pitanje dobiće kredit po bagatelnim uslovima. Naime, njima će biti umanjena prodajna cijena stana na ime radnog staža u visini od pet odsto za svaku punu godinu radnog staža i umanjenje prodajne cijene prema starosti zgrade po stopi od tri odsto, a najviše do 80 odsto tržišne cijene stana.