Srbija je pod pritiskom i Zapada i Rusije, ocjenjuje britanska agencija Rojters u analizi uoči samita NATO-a.

Samit će se održati u svjetlu ocjena francuskog predsjednika Emanuela Makrona o potrebi jačanja Sjevernoatlantske alijanse.

Makron je od oktobra dovodio u pitanje efikasnost NATO-a, privremeno zaustavio proširenje EU i pozvao na novi „strateški odnos“ sa Rusijom, a Rojters ocjenjuje da veliki broj država ima razloga da obrati pažnju na njegov diplomatski stil „razdrmavanja“, ali da će samo nekoliko njih njegove riječi osjetiti konkretnije od Srbije.

Za Beograd, kako navodi, svako povlačenje Evrope ili NATO-a moglo bi da otvori prostor Rusiji da popuni prazninu, imajući u vidu bliske političke, vojne i ekonomske odnose Moskve i Srbije.

To će vjerovatno, dodaje agencija, biti razmatrano na samitu lidera Alijanse, koji će se sledeće nedjelje okupiti u Londonu kako bi razgovarali o budućnosti njihovog vojnog saveza „pošto se Balkan, poput Baltika, može smatrati pregradom protiv uticaja Moskve“.

Rojters citira saradnika u Atlantskom savjetu i stručnjaka za ruski uticaj Dimitra Bečeva, koji kaže da ako Zapad prestane da se angažuje i prepusti region, onda će Rusija imati mnogo prilika da iskoristi situaciju.

S druge strane, ako se Srbija pridruži EU, Bečev kaže da bi mogla da nalikuje Kipru i Mađarskoj, članicama EU koje imaju bliske odnose sa Moskvom.

– Srbija će biti slaba ili proruska ako završi u EU, što nije loš ishod ni za Rusiju – tvrdi on.

Agencija podsjeća i na obavještajnu aferu u Srbiji koju navodi kao „posljednji primjer navodnog miješanja“ i prenosi izjavu neimenovanog zvaničnika NATO-a da Alijansa radi na promociji stabilnosti, bezbjednosti i saradnje na zapadnom Balkanu.

– Svako spoljno miješanje u unutrašnje demokratske procese je neprihvatljivo. Pozivamo Rusiju da učini to isto – naveo je on.

Rojters podsjeća i da je Makron odbio da da zeleno svjetlo Albaniji i Sjevernoj Makedoniji za otvaranje pristupnih pregovora i ocjenjuje da, iako je Srbija već započela pregovore o članstvu, sada osjeća posledice Makronovog odbijanja da otvori vrata drugima u EU.

Prenosi i da bivši vojni diplomata i član beogradskog Centra za spoljnu politiku Milan Karagaća ne smatra da Rusija ima velike planove da strateški iskoristi Srbiju, ali da je vidi kao „pijuna u svojoj velikoj igri sa Zapadom“.

Srbija je, napominje agencija, posvećena vojnoj neutralnosti, iako su se skoro sve susjedne zemlje pridružile NATO-u.

Napominje da je Srbija članica programa NATO-a „Partnerstvo za mir“ i da učestvuje u NATO vježbama, ali ukazuje na odnose srpske i ruske vojske i tehnologiju koju Moskva obezbjeđuje Srbiji.

Prenosi i izjavu vladinog zvaničnika, za kojeg kaže da je tražio da ostane anoniman, a koji je rekao da Srbija planira da održi ravnotežu između Rusije i Zapada.

– Nijedna zemlja ili međunarodno tijelo ne mogu da tvrde da nas imaju pod svojom sferom uticaja – kazao je Karagaća.

Rojters prenosi i navode analitičara da EU smatra da većina problema leži u, kako tvrdi Unija, slaboj vladavini prava u Srbiji.

– Ono što je zabrinjavajuće za EU nije toliko Rusija, već okolnosti koje omogućavaju Rusiji da ima uticaj – nedostatak vladavine prava, nedostatak odgovornosti, zarobljavanje države, korupcija – tvrdi Bečev.

Rojters ocjenjuje i da, iako Moskva nema novca kako bi parirala Kini ili EU za troškove i ulaganja u regionu, ona ima značajan uticaj.

U tom kontekstu pominje Turski tok koji, kako navodi, čini Srbiju „ključnom karikom“ u energetskom gasovodu EU i poredi njenu ulogu sa ulogom Ukrajine kao posrednika u snabdijevanju gasom EU prije sukoba s Moskvom.

---

Dijalog Beograda i Prištine „predugo traje“
Temom reforme i procesa integracija Zapadnog Balkana u Evropsku uniju započeo je i predstavljanje svog programa rada novi šef diplomatije i potpredsjednik nove Evropske komisije Žozep Borel, uz konstataciju da dijalog Beograda i Prištine „predugo traje“ i da se trenutno stanje ne može nastaviti.

– Jedna stvar je jasna: Priština i Beograd moraju da postignu sporazum. To je važno. Uradiću sve što mogu kako bih ispunio ovaj prioritet – izjavio je Borel.

Često suočavan sa pitanjem kredibiliteta kao glavnog posrednika Evropske unije u dijalogu Beograda i Prištine, a zbog pozicije Španije koja ne priznaje nezavisnost tzv. Kosova, Borel kaže da su zemlje članice Evropske unije, iako se razlikuju po pitanju priznanja, ujedinjene u svom angažmanu na rješavanju problema.

– Ako Kina, Indija i Rusija ne priznaju Kosovo, Kosovo neće biti država. Zato moramo da radimo kako bi se razgovori nastavili – poručio je Borel. Najavio je da će kao šef diplomatije Evropske unije prvo posjetiti Prištinu.

Kako kaže, Srbiju dobro poznaje, a na Kosovu nikada nije bio, iz „očiglednih“ razloga.