Kosovski premijer Ramuš Haradinaj kazao je da je čak i sam razgovor o „pitanju granica Kosova” opasan po stabilnost regiona, prenosi prištinski portal „Telegrafi”.
– Granice Kosova su uspostavljene (vojničkim) čizmama, a ne za stolovima i u pregovorima... Ako se one pomjere, mnoge vojničke čizme sa obje strane biće ponovo potrebne – rekao je Ramuš Haradinaj televiziji „Klan” sa sjedištem u Tirani.
Naveo je da neće prihvatiti nikakav dogovor sa Beogradom koji podstiče „izmjenu granica” i da taj plan ne smatra ozbiljnim.
– Poslije svega što se dogodilo, ne mogu da vjerujem da je predsjednik Hašim Tači to smatrao ozbiljnim projektom. Mislim da je to dio njegove političke taktike – zaključio je Haradinaj.
S druge strane, prištinski portal „Zeri” prenosi da je Haradinaj najavio da od Nove godine više neće biti fizičkih prepreka na granici Kosova i Albanije.
Ovaj medij navodi da je ta nada Haradinaja zasnovana na razgovorima i planovima sa premijerom Albanije Edijem Ramom.
„Zeri” podsjeća da je Haradinaj u jednom intervjuu ranije rekao da je, kada je putovao za Tiranu, pola sata čekao da uđe u Albaniju i pola sata da uđe na Kosovo.
Na konstataciju novinara da „u svim ostalim zemljama EU nema granica, te da su granice ostale samo ruševine prošlosti” i pitanje šta će Priština uraditi da ih ukloni, Haradinaj je rekao da je sa premijerom Ramom i ostalim kolegama razgovarao o tome da se negdje na prelasku iz jedne godine u drugu, ta granica otvori.
Na insistiranje novinara da kaže da li će to biti u novogodišnjoj noći, Haradinaj je rekao da se nada.
– Nadam se da hoćemo. Konačno. Biće kamera. Biće praćenja, ali neće biti fizičke prepreke, neće biti fizičkog prisustva kontrole – rekao je Haradinaj, prenio je portal „Zeri”.
Direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić kaže da je izjava Ramuša Haradinaja da od Nove godine neće biti fizičke granice između Kosova i Albanije nastavak napada i uvreda na račun Srbije i njenog rukovodstva, a koji su, kaže, počeli kad je predsjednik Aleksandar Vučić pokušao da nađe kompromisno rješenje za Kosovo.
Za Federiku Mogerini, Maju Kocijančič i „sve ostale u EU”, Đurić je imao pitanje – da li će i na koji način reagovati na prijetnje iz Prištine, koje su „izazov miru i stabilnosti u ovom dijelu Evrope”.
Đurić je na vanrednoj konferenciji za novinare naveo da je Haradinaj sinoć za albanske medije rekao da od Nove godine više neće biti fizičkih prepreka na granici Kosova i Albanije, ni prisustva kontrole.
– Uoči Nove godine oni planiraju da uklone granicu – za nas između Srbije, za njih – između nezavisnog Kosova – i Albanije – rekao je Đurić, dodajući da je to već 28. izjava u kojoj neko od albanskih zvaničnika, bilo sa Kosova, bilo iz Albanije, poziva na prisajedinjenje naše južne teritorije Albaniji, ovog puta propraćene i prijetnjama ratom.
Đurić kaže i da su intenzivni napadi počeli onog trenutka kad je Srbija, odnosno njeno rukovodstvo, odlučilo da se bori za to da se na Kosovu, u interesu svih, traži i pronađe kompromisno rješenje i da se konačno utvrdi ta granica.
Jer, kako pojašnjava, za nas i dobar dio čovječanstva ta je granica jedno, a za SAD i dio EU nešto drugo.
– Tog trenutka kad je Srbija odlučila da nađe rješenje u cilju prevazilaženja sukoba i mirne budućnosti obrušila se najžešća moguća lavina napada, neutemeljenih uvreda često i iz međunarodne zajednice i dijela regiona, uključujući jednu zemlju regiona koja bi voljela da je priznala nezavnost KiM, ali sticajem okolnosti nije – tvrdi Đurić.
Prema njegovim riječima, to pokazuje „patološku potrebu” dijela međunarodne zajednice i dijela regiona da Srbija ne dobije ništa za sebe i da zauvijek i Srbija i njen narod budu poraženi i poniženi i da ishod bude onakav kako su ga oni zamislili.
Đurić je, „prozivajući” zvaničnike međunarodne zajednice i tražeći da se odrede prema najnovijim prijetnjama iz Prištine, napomenuo da ukoliko oni to ne urade onda bar „treba da nam objasne i odgovore gdje i kada i sa kim su pregovarali o tome da se briše granica na mjestu za koje čak i one zemlje koje su priznale tu nezavisnost kažu da tu postoje”.
Da li bi ćutali kada bi neko tako za Novu godinu rekao i donio odluku da se briše granica između Beograda i Banjaluke ili bi bila drugačija reakcija, zapitao je Đurić i dodao da „se zna odgovor na to pitanje”.
Na pitanje kada će biti nastavljen dijalog Beograda i Prištine, Đurić je rekao da će Brisel malo sačekati da ponovo vidi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s obzirom na to da je izostala svaka podrška njegovim idejama za rješenje pitanja Kosova i Metohije i odnosa Srba i Albanaca.
Kazao je i da predsjednik Vučić neće putovati u Njujork krajem mjeseca na zasjedanje Generalne skupštine UN i da tamo neće biti nikakvog sastanka u vezi sa Kosovom i Metohijom.
Podsjetio je da, kada je rukovodstvo Srbije započelo borbu za kompromisno i pronalaženje racionalnog puta za rješavanje odnosa Srba i Albanaca, „sručila lavina napada i kritike, prije svega na predsjednika Vučića”.
Kako je rekao, predsjednik Vučić je založio svoj autoritet i znanje u borbi za kompromis, a na njega se srušila lavina napada i on je u tome ostao, praktično, potpuno sam.
Tada, kaže, ne da nije bilo podrške, nego je bilo ili ćutanje i „pranje ruku” ili „najstrašniji napadi iz dijela međunarodne zajednice”.
– Zato će oni sada malo da sačekaju da vide Aleksandra Vučića i malo će sačekati na taj sastanak – rekao je Đurić.
RTS–M.Nj.

Sa predstavnicima Srba sa KiM u oktobru

Direktor Kancelarije za KiM najavio je da će zajednička sjednica Vlade Srbije i srpskih predstavnika sa Kosova i Metohije biti održana u oktobru i da će na njoj biti finalizovan investicioni plan za opštine sa srpskom većinom.
Dodao je da je održan prvi pripremni sastanak za zajedničku sjednicu i istakao da će tokom ovog mandata biti izvršena najveća ulaganja u srpske sredine i djelove KiM gdje za tim ima potrebe i koji se, kaže, osjećaju kao dio našeg sistema i zemlje, za više od poslednje dvije decenije.
– To, između ostalog, podrazumijeva osavremenjivanje i postizanje pune održivosti fabrike Lola-fot u Lešku, kao i obnovu i početak proizvodnje u pogonu Prva petoletka u Leposaviću – rekao je Đurić.
Takođe, pomenuo je izgradnju Trepčine fabrike baterija i akumulatora, obnovu pogona Simpa u Zubinom Potoku, IT centar u Kosovskoj Mitrovici, završetak izgradnje banjskog kompleksa „Rajska banja” u Banjskoj, završetak povratničkog naselja „Sunčana dolina”.
Kada je riječ o poljoprivredi, najavio je i izgradnju novih prerađivačkih kapaciteta, pogona za uzgoj stoke u Ranilugu, Klokotu, Pomoravlju...
Pored toga, rekao je da slijede obnova škola i vrtića, kao i izgradnja novih škola u Babinom mostu, gde ima više od 100 đaka u osnovnoj školi, u srbičkoj opštini, u Suvom grlu.
Najavio je i izgradnju novog objekta kliničko-bolničkog centra u Gračanici, ka kojoj, kaže, gravitira 63.000 ljudi, koji će dobiti savremenu bolnicu, uz obnovu KBC-a u Kosovskoj Mitrovici.
– To je prava borba za ostanak i opstanak Srba na KiM. Kao što smo za porodicu Kovačević obezbijedili traktor, koji možemo da uručimo već ovih dana, tako ćete vidjeti i rješavanje svakog probelma i otvorenog pitanja naših ljudi na KiM, jer je to najsnažnije sredstvo naše borbe, od koje nikada nećemo odustati – poručio je Đurić.

Šaćiri i Behrami su državljani Srbije

Direktor Kancelarije za KiM Marko Đurić izjavio je da su fudbalski reprezentativci Švajcarske Đerdan Šaćiri i Valjon Behrami, rođeni na KiM, državljani Srbije i da nema saznanja da su im na bilo koji način ugrožena ljudska i građanska prava.
Đurić je odgovarajući na pitanja novinara o tome kako su lični podaci Šaćirija i Behramija dospjeli u medije naveo da je to pitanje za one koji su te podatke objavili.
– Nemam saznanja da su im narušena građanska i ljudska prava, osim toga što ih je neko podsjetio da su iz Kosovske Mitrovice, Podujeva... mjesta u Srbiji. Oni jesu građani Srbije i državljani Srbije i za mene lično Kosovska Mitrovica je Srbija – zaključio je Đurić.