Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Uzeli po 16.000 da ubiju Lambulića * Valentini u borbi za život potrebno 60.000 * Zorica Kovačević na čelu Danilovgrada? * Milo dao lažne podatke, ali ga ne smjenjuju * Političko predstavljanje manjina * Javna rasprava i tajni dijalog * Podjele
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 27-06-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Milutin Simović, potpredsjednik Vlade:
Cetinje je veliko gradilište.

Vic Dana :)

Finale svjetskog prvenstva, muškarac sjedi u rasprodatom stadionu i pored sebe ima jedno slobodno mjesto. Iritiran i iznenađen pita gledaoca s druge strane tog praznog mjesta jel to slobodno mjesto nekom pripada. Ovaj mu odgovori:
– Ne, to mjesto je jednostavno slobodno.
– Ali to nije moguće, ko to ima kartu za finale svjetskog prvenstva u fudbalu, najveću moguću sportsku predstavu, i na kraju tu kartu ne iskoristi? kaže prvi.
Drugi mu odgovori:
– Pa to mjesto pripada u stvari meni, moja žena je htjela da pođe sa mnom, ali ona je nedavno umrla. Ovo je prvo finale svjetskog prvenstva koje gledam sam, bez nje.
– Oh, meni je stvarno neizmjerno žao!! Ali zar niko od vaše porodice ili poznanika nije htio da dođe umjesto nje, ipak je ovo finale?
– Ne, oni su svi na sprovodu...







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav
Političko predstavljanje manjina
Političko predstavljanje manjina Poseban je problem kada nacionalne stranke manjinskih naroda gube svoju samostalnost i subjektivitet i postaju politička transmisija vladajuće stranke
- Piše: Nik Gašaj

Pitanje političkog predstavljanja nacionalnih manjina jedno je od centralnih pitanja demokratskog predstavništva, jer zadire u same temelje demokratije – načelo političke jednakosti, iz koje proizlazi i pravo na jednaku predstavljenost.
U razmatranjima o predstavničkoj vladavini poznati autor Mil je istakao: „U zaista jednakoj demokratiji svaki će, ili bilo koji, dio biti predstavljen ne neproporcionalno nego proporcionalno. Većina birača uvijek će imati većinu predstavnika, a manjina birača imaće uvijek manju predstavnika. Računajući čovjeka za čovjeka, manjina bi bila predstavljena toliko potpuno koliko većina. Ako nisu, nema jednakopravne vladavine, nego vladavine nejednakosti i povlastica u kojoj dio ljudi vlada nad ostalima, a djelu je oduzet pravedan i jednak dio uticaja u predstavništvu, što je protivno svakoj pravednoj vladavini, a iznad svega protivno načelu demokratje što propovijeda jednakost kao vlastiti korijen i temelj“(Mil, 989, 76).
Politička participacija nacionalnih manjina predmet je regulisanja i u Okvirnoj konvenciji Savjeta Evrope za zaštitu nacionalnih manjina(1995). U članu 15 te konvencije je propisana obaveza država ugovornica da“stvore uslove potrebne za efikasno sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u kulturnom, društvenom i ekonomskom životu, te u javnim poslovima, naročito onima koji ih se neposredno tiču“.
Ovo je, nema sumnje, vrlo važno opredjeljenje međunarodne zajednice. Postoji više koncepata, modela i mehanizama uticaja i učešća nacionalnih manjina u državnoj vlasti u pojedinim zemljama, kao što su: izbori i izborni sistemi, obezbjeđivanje posebnog neposrednog manjinskog predstavništva, autonomije i savjetodavna tijela. Razmjerni izborni sistemi omogućuju veći stepen zastupljenosti različitih interesa u parlamentu, pa takvi sistemi mogu omogućiti parlamentarnu zastupljenost manjih stranaka i nacionalnih manjina. Evropa je postala pozitivan primjer u kojem su oblikovana različita ustavno-politička rješenja. To je naročito vrijedjelo za tranzicijske zemlje Srednje i Jugoistočne Evrope u kojima su se uvodili različiti modeli predstavljanja nacionalnih manjina u parlamentu: od predstavljanja samo nekih „autohtonih“ manjina do uključivanja svih manjina, od sistema posebnoga manjinskog predstavništva s posebnim izbornim jedinicama do rješavanja predstavljenosti manjina u okviru opšteg izbornog sistema (Razmjerni izbori sa stranačkim listima), itd.
Takva različitost rješenja otvara pitanje polazišta i kriterijuma u oblikovanju modela političkog predstavljanja nacionalnih manjina. To, svakako podrazumijeva uvažavanje opšteprihvaćenih standarda, ali i opredjeljenje za ona rješenja koja će najpotpunije odraziti stanje, karakteristike i potrebe sredine u kojoj će se oni primjenjivati. Dolazak do ovih rješenja nužno mora biti demokratski. Demokratsko donošenje odluka podrazumijeva vlast većine, ali vlast tzv. ograničene većine i koja poštuje jednaka prava drugih i koja se obavezala na takvo ponašanje u obavljanju javnih poslova.
U političkoj teoriji nacionalne partije predstavljaju demokratski institut u artikulisanju nacionalnih interesa. Međutim, postavlja se pitanje, da li nacionalne partije uvijek i predstavljaju nacionalni interes, i ako ostvaruju, u kojoj mjeri to rade, ili se samo samoobmanjuju da to čine, dok u stvari ostvaruju svoje posebne interese, odnosno interese njihovih vođstva, i to nerijetko na štetu naroda koji predstavljaju. Dakle, ovdje dolazimo do jedne protivurječnosti i problema, tj. problema otuđenja nacionalnih partija odnosno njihovih oligarhija od društva i onih društvenih snaga koje čine njihov supstrat.
Poseban je problem kada nacionalne stranke manjinskih naroda gube svoju samostalnost i subjektivitet i postaju politička transmisija vladajuće stranke. Tada takve nacionalne stranke obesmišljavaju svoje postojanje, a što se to često dešava sa nekim nacionalnim strankama manjinskih naroda u Crnoj Gori. Stoga, nameće se pitanje kako obezbijediti odgovornost predstavnika manjina, kako postići da ti predstavnici doista služe interesima manjine koju bi trebali predstavljati.
Takođe, ukazujemo na problematiku koja se ogleda u tome da u skupštinama svih nivoa vlasti ne postoje posebni postupci u odlučivanju kada se radi o pitanjima od vitalnog interesa za manjinske narode. Naime, naše skupštine napadno su majorističke, većina je netrpeljiva prema manjinama, bez obzira da li su one političke ili nacionalne. Otuda zastupljenost sa pojedinim predstavnicima nije nikakva garancija da će interesi manjinskih naroda u radu skupština biti uzimani u obzir i da će time popravljati status manjina u Crnoj Gori. Jer je bitna razlika između političke participacije predstavnika manjina i moći njihovog odlučivanja o esencijalnim interesima i potrebama manjinskih naroda u Crnoj Gori. U konsocijalnoj demokratiji manjinama se dopušta pravo veta kada se radi o važnim manjinskim pitanjima. Jer, status manjina u jednoj zemlji uzima se kao indikator demokratskih dostignuća i jedan od kriterijuma primjene evropskih standarda.
Učešće pripadnika manjinskih naroda u političkom životu jedne države, kao i dosledno ostvarivanja individualnih i kolektivnih manjinskih prava u institucijama pravno-političkog sistema, ne samo u formalnom smislu, nego i u fakticitetu, značajno je i za te manjine i za tu državu. Naime, kada su manjine bolje integrisane i akomodirane u sistem, veći je stepen demokratičnosti i stabilnosti društva. U tom su pogledu procesi demokratizacije i evropeizacije komplementarni, jer oba zahtjevaju ispunjavanje određenih standarda i kriterijuma.
I da zaključim: Većina mora da poštuje jednaka prava drugih. Prava manjina moraju biti zajamčena važećim pravnim poretkom i o njima nije moguće odlučivati po principu većine. Odluke o tome moraju se donositi uz saglasnost manjine odnosno njenih autentičnih predstavnika u čijem se prava, potrebi i interesu odlučuje.
(Autor je politikolog)

Komentari

Komentari se objavljuju bez zadrške.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj će biti izbrisan u najkraćem roku čim bude primijećen ili prijavljen, a autori spornog komentara rizikuju da budu prijavljeni nadležnim institucijama.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"