Devet ukrajinskih vojnika je ubijeno, a 29 ranjeno na istoku zemlje u poslednja 24 časa, rekao je portparol Vojske Vladislav Seleznjov, prenosi Rojters.
Aktuelne borbe na istoku Ukrajine su najžešće od postizanja sporazuma o primirju u septembru prošle godine.
Seleznjov je istakao da se najintenzivnije borbe vode oko grada Debalceva, sjeveroistočno od Donjecka koji je pod kontrolom proruskih snaga.
Stalni predstavnik Rusije pri OEBS-u Andrej Kelin rekao je da normalizacija situacije nije moguća bez dijaloga između „Donjecke Narodne Republike”, „Luganske Narodne Republike” i Kijeva.
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je juče, 26. januara, dao pisani odgovor na predlog ruskog predsjednika Vladimira Putina od 15. januara da se trenutno povuče teško naoružanje sa linije razdvajanja u Istočnoj Ukrajini, saopštila je pres-služba Kremlja.
Ruski predsjednik je juče i u subotu razgovarao telefonom s njemačkim kancelarom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Fransoa Olandom, prenosi Tass.
U tim razgovorima, Putin je istakao kako je uzrok pogoršavanja situacije u Istočnoj Ukrajini kurs vlasti u Kijevu u pravcu nasilnog rješenja za Donbas, navodi se u saopštenju pres-službe Kremlja.
Nastavlja se polemika oko granatiranja Marijupolja u kojem je stradalo 30, a ranjeno 90 civila.
Stalni savjet OEBS-a održao je u ponedjeljak vanrednu sjednicu zbog pogoršanja situacije u istočnoj Ukrajini, posebno zbog sukoba u civilnim djelovima Marijupolja, a Srbija je osudila korišćenje teškog naoružanja.
Andrej Kelin smatra da se taj incident koristi za stvaranje „slučaja” u odnosu prema Rusiji i moguće pooštravanje sankcija.
Za to vrijeme, zamjenik generalnog sekretara UN za politička pitanja Džefri Feltman ističe da je, ko god da je granatirao Marijupolj na istoku Ukrajine, namjerno ciljao civile, što bi moglo predstavljati ratni zločin i kršenje međunarodnog humanitarnog prava.
(RTS)
Kijev: Rusija agresor, Lugansk i Donjeck teroristi
Ukrajinski parlament je usvojio izjavu kojom se Rusija definiše kao država agresor, a samoproglašene republike na istoku zemlje kao terorističke organizacije.
Definisanje Rusije kao države agresora u Vrhovnoj radi – moglo bi da otvori put za posledice po međunarodnom pravu.
Poslanici ukrajinskog parlamenta takođe su pozvali na međunarodnu pomoć i jačanje sankcija prema Rusiji, javila je agencija Rojters, prenosi Tanjug.
„Pravno priznanje (Rusije) kao države agresora povlači posledice koje su predviđene Rezolucijom UN 1974. i Poveljom UN”, rekao je lider radikala Oleh Laško, koji je član vladajuće koalicije, uoči današnjeg glasanja u parlamentu.
Ukrajinski parlament je odlučio da definiše samoproglašene republike na istoku Ukrajine za „terorističke organizacije” i uputio apel međunarodnoj zajednici za dodatnom vojnom neoružanom pomoći i uvođenje jačih sankcija protiv Rusije.
Povodom tih stavova ukrajinskog parlamenta, zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova ocijenio je da je riječ o „apsolutno neodgovornoj izjavi i nepromišljenom aktu”, čime se ometa napredak u traženju preko potrebnog kompromisa u Ukrajini, prenijela je agencija Tass.