BERLIN – Njemački kancelar Angela Merkel je u aferi Savezne obavještajne službe (BND) o pomoći Amerikancima u špijuniranju Evropljana, uzela u zaštitu svoje sadašnje ministre i bivše saradnike i rekla da su oni radili ravnajući se po najboljem znanju i savjesti, prenose njemački mediji.
„Mogu javno da kažem da je svako radio po najboljem znanju i savjesti... To važi za sadašnjeg šefa Kancelarske službe, ali i za njegove prethodnike, takođe i za Ronalda Pofalu”, rekla je Merkelova, reagujući time na optužbe opozicije na račun svojih šefova Kancelarske službe, koji su po službenoj družnosti nadležni za kontrolu rada obavještajnih službi.
Prije Merkelove je i portparol njemačke vlade Štefen Zajbert negirao optužbe opozicije da je vlada prije izbora 2013. godine dovodila u zabludu javnost u vezi sa špijunskom aferom.
Špijunska afera, odnosno, saznanje da je BND godinama pomagala Amerikancima u špijuniranju Evropljana i da je o tome, navodno, još 2008. godine znala Kancelarska služba, ali nije reagovala, opterećuje vladu u Berlinu, odakle se čuju različiti tonovi o toj aferi, naročito poslije veoma oštrog stava šefa Socijaldemokratske partije (SPD) i vicekancelara Zigmara Gabrijela prema Merkelovoj.
Sam Gabrijel, za koga se spekuliše da bi mogao biti kancelarski kandidat svoje SPD i „izaći na megdan” Merkelovoj na sledećim saveznim izborima je, kako ocjenjuju mediji, neuobičajeno oštro napao Merkelovu i rekao da je BND – afera špijunski skandal, idealan da izazove teške potrese.
Portparol poslaničkog kluba demohrišćana, zadužen za unutrašnju politiku, Štefan Majer upozorio je opet Gabrijela da bi se morao uzdržano odnositi prema toj aferi i naglasio da je činjenica da je u vrijeme kancelata Gerharda Šredera (SPD) i njegovog tadašnjeg šefa Kancelarske službe, aktuelnog šefa diplomatije Franka-Valtera Štajnmajera (SPD) došlo do tijesne saradnje BND i američke obavještajne agencije NSA.
„To bi obojica (Šreder i Štajnmajer) pod zakletvnom mogli da razjasne”, rekao je Majer.
I dok se iz redova demohrišćana poziva na „hladnu glavu” i uzdržanost, dotle se iz redova SPD zahtijeva da vlada hitno pruži doprinos za više objašnjenja i da preda parlamentarnoj komisiji za rad NSA listu sa traženim kriterijumima, odnosno, objektima za špijuniranje NSA.
Političari i SPD i iz opozicije zahtijevaju sada da se „karte polože na sto” i sveobuhvatno objasni uloga Kancelarske službe.
Posebno pod pritiskom je Tomas de Mezijer, aktuelni ministar unutrašnjih poslova i bivši šef Kancelarske službe, a time i odgovorna ličnost za koordinaciju i kontrolu rada obavještajnih službi koji je odbacio kao neosnovane kritike i optužbe na njegov račun u vezi sa špijunskom aferom.
De Mezijer je, kako prenose mediji, kao podmetanje označio kritike u vezi sa sazanjima da je Kancelarska služba još 2008. godine (kada je on bio šef te službe) saznala da je američka obavještajna služba NSA uz pomoć i preko BND špijuniraala evropske firme i ličnosti.
On je tim povodom rekao da se u vezi sa informacijom BND upućenoj 2008. godine njemu, kao tadašnjem šefu Kancelarske službe, nije radilo o konkretnim opterećujućim indicijama za zloupotrebu saradnje BND i NSA, već više o tome da se ne produbljuje određena saradnja, kako bi se zloupotreba izbjegla.(Tanjug)