Njemačka kancelarka Angela Merkel, kojoj su ovih dana mediji i javnost prebacivali odugovlačenje u izjavama povodom antiazilantskih demonstracija, poslala je u svom obraćanju javnosti najmanje deset poruka i jasno se usprotivila onima koji šire mržnju, analiziraju njemački mediji.
Tema izbjeglica dominiraće ostatkom njenog legislativnog perioda i to bi mogla da bude i proba za njenu kancelarsku funkciju, ocjenjuju mediji i ističu da je Angela Merkel, pred novinarima, najoštrije osudila i verbalnu i svaku drugu mržnju prema strancima, prenosi Tanjug.
„Nema tolerancije protiv onih koji zastrašuju ljude”, poručila je Merkelova, što je njena prva poruka, i pohvalila sliku, koju Njemačka šalje svijetu, ukazujući da „svijet vidi Njemačku kao zemlju nade i šansi, što nije uvijek bilo tako”.
Druga poruka odnosi se na pitanje šta se u politici prema izbjeglicama mora konkretno desiti i tu je Merkelova govorila o „velikom nacionalnom izazovu za duže vrijeme” i najavila za 24. septembar paket mjera kojima bi se rješavalo izbjegličko pitanje.
U tom paketu bi trebalo da budu mjere za brže efikasnije rješavanje izbjegličkog pitanja, kao i one koje određuju brži povratak odbijenih azilanata u njihove zemlje, a to se, prije svega, tumače mediji, odnosi na ljude sa Balkana, koji zato što u tim zemljama nema ni rata ni političkog progona, skoro da ni nemaju nikakvu šansu da dobiju azilantski status.
„Njemačka temeljitost je super, sada se traži i njemačka fleksibilnost”, rekla je Merkel i troškove najavljenog programa označila u milijardama.
Treća poruka, prema Špiglu, odnosi se na Evropu i raspodjelu izbjeglica.
Merkelova želi, prije svega, da se promijeni to što istočnoevropske zemlje izbjegavaju da prime sirijske izbjeglice.
„Evropa, kao cjelina, mora se pokrenuti”, zahtijevala je Merkelova i upozorila da neuspjeh Evrope u pitanju izbjeglica prijeti daljim neuspjehom u ukupnim vrijednostima građanskih prava.
Merkelova, zajedno sa Francuskom, želi da izvrši pritisak da se u Italiji i Grčkoj grade prihvatni centri i da se sa Turskom vode „prijateljski i razgovori od povjerenja” po pitanju izbjeglica.
Četvrta poruka Merkelove je istočno-zapadni problem u samoj Njemačkoj, gdje su se poslednjih dana istočno-njemački političari branili pred utiskom da je mržnja prema izbjeglicama istočni problem.
„Tako nikako ne možemo ići dalje”, rekla je Merkelova, inače porijeklom iz Istočne Njemačke.
Njena peta poruka se odnosi na Evropu slobodnih granica.
„Sporazum „Dablin 3” više ne funkcioniše”, rekla je Merkelova.
Prema takozvanom „Dablinskom principu” EU za pitanje prava za azil odgovorna je ona zemlja EU u koju je podnosilac prvo ušao prilikom ulaska u EU, sada, međutim, mnogi putuju dalje, ka Njemačkoj, podsjećaju mediji.
Merkelova je najavila da će, u slučaju da se tu ništa ne promijeni, princip o slobodnom kretanju unutar EU moći da dođe na pregovarački sto.
Na ljetnjoj konferenciji za štampu spomenula je i Grčku i pohvalila njihovu spremnost za reforme, što mediji nazivaju njenom šestom porukom.
Sedma se odnosi na Ukrajinu i Merkelova, kako je tumače, želi da mirovni proces ponovo oživi.
Kada je riječ o mogućem susretu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinim i to je moguće, ali Merkelova želi prvo telefonske razgovore u četvoro – Njemačka, Francuska, Rusija i Ukrajina, tumače mediji.
Njena osma poruka odnosi se na Ameriku, gdje je ona bila jasna.
„Nama je potrebna kooperacija sa američkim obavještajnim službama”, istakla je njemačka kancelarka.
Deveta poruka Merkelove odnosi se na Njemačku i svijet i tu je ona – na novinarsko pitanje da li vidi svoju zemlju kao svjetsku silu – naglasila da ona ne razmišlja u tim kategorijama.
Ponovila je, takođe, da ako Njemačka razmišlja o intervencijama ona to može učiniti samo sa svojim saveznicima.
Poslednja, deseta, poruka Merkelove, koja se nalazi na polovini svog mandata, odnosi se na sledeće izbore 2017. godine.
Zaključuje da to pitanje do daljnjeg ostavlja otvorenim.
(RTS)