Austrijska policija saopštila je da je u Austriju, preko prelaza Nikelsdorf do kojeg su mađarske vlasti dovozile izbjeglice autobusima, do sada ušlo oko 6.500 ljudi, od kojih 2.200 na putu za Njemačku, prenosi Rojters.
Direktor policije pokrajine Burgenland Hans Peter Doskocil kritikovao je mađarske vlasti.
„Bili smo na mađarskoj strani u Hegješhalomu, gdje smo pokušali da autobuse preusmjerimo ciljano tamo gdje na izbjeglice čekaju naši vozovi, gdje smo uspostavili prihvatne centre i gdje stoje naši autobusi za dalji prevoz. To je odbijeno od mađarskih kolega”, rekao je Doskocil, prenosi Tanjug.
Dodao je da je tokom noći bilo situacija kada preko centra za policijsku saradnju nisu dobijane nikakve informacije.
Mađarske vlasti su izbjeglice do granice prebacile autobusima, nakon što su pješice pokušali da se od Budimpešte domognu Austrije. To je dvostruko više ljudi nego što su austrijske vlasti očekivale.
Austrijske vlasti migrante iz Nikelsdorfa vozovima i autobusima prebacuju do Beča.
Izbjeglice, koje su pristigle u Beč, sa stanice „Vestbanhof” nastavljaju svoje putovanje u pravcu Njemačke. Za prevoz izbjeglica koristi se i dvadesetak dupleks autobusa.
U međuvremenu, oko 450 izbjeglica, koji su vozovima krenuli iz Austrije za Njemačku, stiglo je u Minhen.
Portparol policije je rekao da će biti prebačeni u obližnji centar, gdje će biti registrovani.
Njemačka policija navodi da se očekuje da će tokom dana u zemlju stići između 5.000 i 10.000 izbjeglica.
Nekoliko stotina migranata sa stanice Keleti krenulo je juče kroz centar Budimpešte pješke autoputem M1 za Austriju. Peroni na stanici Keleti prepuni izbjeglica, ali, kako tvrde migranti, ne dozvoljavaju im da kupe karte za Austriju i Njemačku, bez validnih dokumenata.
Inače, vozovi sa stanice Keleti ponovo saobraćaju prema zapadnoevropskim destinacijama.
Istovremeno, mađarska agencija MTI izvještava da je oko 250 migranata juče napustilo prihvatni centar Bičke, 30 kilometara zapadno od Budimpešte i krenulo u pravcu Austrije.
Oni hodaju zaustavnom trakom na ivici autoputa M1 a deset policijskih vozila je stiglo kako bi ih pratili.
U grupi su muškarci, žene i djeca, navodi MTI, pozivajući se na državnu TV M1.
Blizu 200 migranata napustilo je prihvatni centar u mjestu Vamošsabadi, nedaleko od Đera, kako bi pješke prešli 50 kilometara do Heđešhaloma na mađarsko-austrijskoj granici, javila je agencija MTI, izvještavajući i da je iz centra u Debrecinu nekoliko stotina migranata krenulo vozom ka Budimpešti.
Portparol mađarske vlade Zoltan Kovač izjavio je juče da nisu planirani dodatni autobusi koji bi, kako navodi MTI „ilegalne migrante” vozio od stanice „Keleti” (Istočna) do austrijske granice.
„Nema takvog plana”, rekao je Kovač na konferenciji za novinare u Heđešhalomu, gdje je hiljade migranata juče prešlo granicu.
Vlade u Beču i Berlinu sinoć su se dogovorile da omoguće izbjeglicama ulaz u Austriju i Njemačku, nakon što su mađarske vlasti, kako bi riješile krizu sa izbjeglicama koje su pješice krenule ka Austriji, stavile na raspolaganje autobuse za prevoz do austrijske granice.
Budimpešta je juče bila u haosu. Navijači su zapalili dva policijska automobila, oko njih 50 je privedeno, a 15 povrijeđeno. Povrijeđeno je i 17 policajaca, javio je reporter RTS-a sa lica mjesta.
Policija je bila angažovala stotine specijalaca koji su okružili stanicu da desničari ne bi došli u kontakt sa migrantima. Na „Keleti” danas pristiže oko 2.200 novih migranata iz Srbije.
„U mjestima Bičke i Reske migranti su juče bježali iz prihvatnih centara i sa željezničke stanice. U kampu Reske kod granice Srbije i Mađarske je, međutim, preksinoć i juče bilo mirno, ali je izgorio jedan šator sa izbjeglicama. Nije bilo povrijeđenih i istražuje se o čemu se radi, navodi izvještač RTS-a.
Ministar inostranih poslova Austrije Sebastijan Kurc podsjetio je da je i dalje na snazi Dablinski sporazum i naglasio da je neophodno da se probudi Evropa.
Prema njegovim riječima, prethodna noć je riješena na humani način, ali ona mora otvoriti oči svima koliko je zamršena situacija u Evropi i koliko je situacija dramatična.
I dok se članice Višegradske grupe, Mađarska, Češka, Slovačka i Poljska, protive ideji o ravnopravnoj raspodjeli 120.000 migranata, u Belgiji se spremaju za privremeni prihvat do 500 izbjeglica u jednoj od poslovnih zgrada u Briselu. I Argentina je voljna da primi još sirijskih izbjeglica i poručuje da će oni biti dobrodošli.
(RTS)
Mogerini: Pojačati saradnju sa Balkanom
LUKSEMBURG – Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini izjavila je juče da je za rješavanje izbjegličke krize neophodno pojačati saradnju sa zemljama Zapadnog Balkana i Turskom.
„Izbjeglička kriza ne pogađa samo EU, nego cijelu Evropu”, rekla je Mogerini novinarima nakon drugog dana ministarskog sastanka u Luksemburgu, na kome su juče učestvovali i šefovi diplomatija zemalja kandidata za članstvo u EU, uključujući i Ivicu Dačića.
Ona je ukazala da se većinom ne radi o migrantima, koji stižu u Evropu u potrazi za boljim životom, nego o izbjeglicama, koje bježe od rata i progona.
„Balkanske zemlje zbog istorije, a Turska zbog geografije, vrlo dobro razumiju prirodu problema”, rekla je Mogerini i dodala da sve evropske zemlje imaju moralnu i zakonsku obavezu da pomognu.
Mogerini je kazala da će saradnja sa zemljama Zapadnog Balkana i Turskom biti ojačana na više nivoa, a da će detalji biti dogovoreni na predstojećim sastancima ministara spoljnih i unutrašnjih poslova u Luksemburgu i Briselu.
„Imali smo teške razgovore o centrima za prijem izbjeglica van teritorije EU”, rekla je ona, dodajući da je veoma važno da se izbjegne destabilizacija zemalja u kojima oni budu osnovani.
„Tu je i problem resursa, što je takođe veoma teško pitanje”, rekla je ona.(Tanjug)
Migrantska kriza u brojkama
Izbjeglička kriza ozbiljno je uzdrmala Evropu. Dok se kolonama migranata ne nazire kraj, a od evropskih lidera očekuje da što prije reaguju, brojke najbolje pokazuju razmjere najveće seobe naroda posle Drugog svjetskog rata.
Najviše izbjeglica, čak 38 odsto njih je iz Sirije, a bježeći od rata ovu zemlju do sada je napustilo čak 4,5 miliona stanovnika, piše Telegraf.
Veliki broj Sirijaca uputio se ka Libanu, gdje je u ovoj zemlji koja je 100 puta manja od Evrope, utočište pronašlo više od milion i dvjesta hiljada Sirijaca.
Zato ne treba da začudi podatak da je trenutno u Libanu svaka peta osoba izbjeglica.
Posle Sirijaca, čak 12 odsto Avganistanaca i Eritrejaca pobjeglo je iz svoje domovine, a slijedili su ih stanovnici Somalije, Nigerije, Iraka i Sudana.
Međunarodna organizacija za migracije napominje da je od januara 2015. godine 350.000 migranata registrovano u Evropi.
Izbjeglice najčešće kreću gumenim čamcima ka Grčkoj, a 13.000 migranata pristiglo je u poslednjih nekoliko dana na grčko ostrvo Lezbos, dok se put Turske već otisnulo 4.000 izbjeglica.
Iz Grčke do Makedonije svakodnevno je pristizalo 3.000 migranata, a broj žena koji je prošao kroz ovu zemlju uvećan je za 300 odsto, pokazuje statistika.
U potrazi za boljim životom na put polazi 12 odsto žena koje su trudne, navodi Telegraf.
Ipak, bez sumnje, „obećana zemlja” je Njemačka u koju svakog sata pristiže 100 izbjeglica.
UN trenutno reaguju na humanitarnu krizu u 37 zemalja koja pogađa 78,9 miliona ljudi.
Od sredstava koje UN izdvajaju za humanitarnu pomoć čak 55 odsto otišlo je u Irak, Siriju, Centralnoafričku Republiku i Južni Sudan. Visoki komesar UN Antonio Gutereš upozorio je kako postoji rizik da ta organizacija ne bude u stanju da zadovolji najosnovnije potrebe miliona izbjeglica u narednih šest mjeseci.
Merkel: Njemačka može da se izbori sa prilivom izbjeglica
Berlin može da se izbori sa rekordnim prilivom izbjeglica i migranata ove godine bez podizanja poreza i ugrožavanja svog cilja – izbalansiranog budžeta, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel. Anegla Merkel poručuje da Njemačka neće dizati poreze. „Takođe, još uvijek imamo cilj da postignemo izbalansiran budžet bez novih zaduživanja”, rekla je Merkelova u intervjuu za nekoliko lokalnih listova, prenosi Tanjug.
Zbog takve pozicije Berlinu je lakše da se izbori sa tako „neočekivanim zadacima”, rekla je kancelarka, dodajući da je sada izbjeglička kriza prioritet njemačke vlade.
Merkelova je ponovila poziv da izbjeglice treba da budu ravnopravnije raspodijeljene širom EU u okviru zajedničke strategije suočavanja sa izbjegličkom krizom bez presedana, prenosi Rojters.
„Čitav sistem bi trebalo preurediti”, rekla je kancelarka i dodala da teret treba ravnomjernije podijeliti.