Iznenadna smjena
Džona Boltona, savjetnika za nacionalnu bezbjednost američkog predsjednika
Donalda Trampa, može se tumačiti kao posledica njihovog ličnog sukoba, ali i kao pitanje rivalstva između Boltona i državnog sekretara
Majka Pompea.
Ono što je sada više nego izvjesno jeste činjenica da će odlazak Džona Boltona imati snažni uticaj na pozicioniranje američke spoljne politike u budućnosti.
Britanski list „Gardijan” je napravio presjek zemalja prema kojima bi Amerika mogla da promijeni kurs nakon smjene savjetnika Boltona, prenosi „Blic”. Među tim zemljama su Avganistan, Venecuela, Iran, Rusija, Sjeverna Koreja.
Bolton je bio poznat kao žestok protivnik plana koji je predviđao da preostale američke trupe napuste Avganistan do kraja godine, a britanski list odustajanje Trampa od razgovora sa talibanima tumači kao približavanje Boltonovim stavovima.
Međutim, taj potez može se tumačiti i kao pritisak odbrambene zajednice, koja je prethodno izrazila zabrinutost povodom toga da bi američki predsjednik mogao prepustiti Avganistan teroristima bez ikakvog plana koji bi uključivao zaštitu legitimne avganistanske vlade do održavanja izbora.
Kada je u pitanju Venecuela, savjetnik Bolton se nije libio da zagovara slanje američkih trupa na ovu zemlju, jer je smatrao da će na taj način
Nikolas Maduro biti lako svrgnut i da će se vojska okrenuti protiv njega.
Ta procjena se kasnije ispostavila kao previše optimistična, nakon čega je Džon Bolton izgubio Trampovo povjerenje.
Pompeo, Bolton i potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država
Majk Pens savjetovali su ovog ljeta Trampa da izvrši napad na Iran nakon što je oborena američka bespilotna letjelica, ali Tramp se ipak povukao, strahujući od posledica vojne konfrontacije.
Sada kada Bolton više nije Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, postoji vjerovatnoća da će se Tramp ipak sastati sa iranskim predsjednikom na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija kasnije ovog mjeseca, a što je nagovijestio i državni sekretar Pompeo.
Bolton nije bio sposoban da posmatra Rusiju izvan okvira Hladnog rata, a bio je poznat i kao protivnik Putinove politike, a sada nije pretjerano očekivati otvaranje Vašingtona prema Moskvi, pogotovo u kontekstu uloge Francuske i
Emanuela Makrona u ohrabrivanju dijaloga o Ukrajini.
Boltonov animozitet prema Sjevernoj Koreji dolazio je do izražaja još tokom njegovog djelovanja u administraciji
Džordža Buša mlađeg, a kako se navodi zalaganje za odlučnu politiku prema sjevernokorejskoj diktaturi ga je ubrzo dovelo u sukob sa Trampom, koji se, i uprkos protivljenju svog savjetnika za bezbjednost, nekoliko puta sastao sa Kimom.
Mnogi lobirali kod Trampa da ga ukloniVeć mjesecima voditelj na „Foks njuzu”
Taker Karlson lobira kod Trampa da otpusti Boltona, kazujući mu da je glupo imati u svom timu ljude koji ne dijele njegove stavove o gorućim pitanjima nacionalne bezbjednosti, piše politico.eu. I ne samo Karlson, već i mnogi drugi, uključujući nekoliko visokih zvaničnika administracije, često su Trampu sugerisali da Bolton, koji ima reputaciju opasnog birokratskog borca, ne samo da nije bio u njegovom timu, već je koristio medije protiv predsjednika.
Ipak, Tramp, koji je tvrdio da je postao obožavalac svog budućeg savjetnika gledajući ga na nastupima na „Foksu”, znao je da im odgovori da mu znači Boltonovo prisustvo u pregovorima jer „Bolton djeluje zastrašujuće” američkim protivnicima, kao što je Iran.
Tramp je, međutim, znao je da se uznemiri čitajući i gledajući na vijestima izvještaje o Boltonovom neslaganju sa politikom administracije.
)){kind=small}
