Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Planirali da ubiju i Nikolu Sjekloću * Vlada osam godina plaćala proslavu Podgoričke skupštine * Kad rastu troškovi, rastu i honorari * Djevojčici slao porno-fotografije * Harmonija za spas planete * Planirali da ubiju i Nikolu Sjekloću * „Valkira” u novoj zoni komfora
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 10-11-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Nikola Bajčetić, odbornik Demokratskog fronta:
Policijske batinaše ne saslušavaju tri godine.

Vic Dana :)

Mujo dotrčao pred bolnicu u kojoj je Fata rodila i dovikuje se s njom preko balkona:
- Fato, bona, na koga liči mali?
Fata odmahne rukom, a Mujo će opet:
- Pa de rec‘, na koga liči?
Fata opet odmahne rukom:
- Šta ć‘ ti govorit‘, ne znaš čo‘eka..
Zamoli Piroćanac komšiju da 31. decembra negdje pred ponoć dođe pod njegov prozor i ispali tri-četiri metka u vazduh. Kad se približila ponoć, komšija se prišunja prozoru i ispali tri hica u vazduh, a Piroćanac na to zakuka:
- Lele djeco, ubiše nam Deda Mraza!!!

- Nisi dovoljno pijan ako možeš ležati na podu bez držanja.








Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Zanimljivosti LJUDSKA POTROŠNJA ODGOVORNA ZA NESTANAK ŽIVOTINJSKIH VRSTA
Harmonija za spas planete
Izgladnjeli polarni medvjedi - prvi i jedini krivci ljudi Harmonija za spas planete
Svjetska organizacija za prirodu (WWF) objavila je da je ogromna ljudska potrošnja izazvala masovno smanjenje globalnih populacija divljih životinja u poslednjim desetljećima, prenosi Bi-Bi-Si. U izvještaju ove organizacije stoji da je između 1970. i 2014. godine nestalo blizu 60 odsto kičmenjaka.
„Zemlja gubi biološku raznolikost brzinom koja je viđena samo tokom masovnih uništenja”, navedeno je u izvještaju.
Ova organizacija svake druge godine objavljuje izvještaj „Živa planeta” kojim procjenjuje stanje životinjskih vrsta na svijetu. U ovogodišnjem izdanju navedeno je da samo četvrtina zemljine površine nije pod uticajem ljudskih aktivnosti, ali da će do 2050. godine ta terirorija iznositi desetinu površine zemlje. Na promjenu je uticala povećana proizvodnja hrane, kao i potražnja za energijom, zemljištem i vodom.
Iako je gubitak šume poslednjih desetljeća usporen ponovnim pošumljavanjem u nekim regijama, stručnjaci ističu da je gubitak povećan u tropskim šumama koje sadrže najveći stepen biološke raznolikosti na zemlji. U izvještaju je navedeno i da su Južna i Centralna Amerika imale najdramatičniji pad populacije kičmenjaka - gubitak od 89 posto u odnosu na 1970. godinu.
Vrste koje žive u morskoj vodi su u velikoj opasnosti, jer je zagađenje plastikom primijećeno u najdubljim dijelovima svjetskih okeana. U izvještaju je navedeno i da su slatkovodne vrste koje naseljavaju jezera, rijeke i močvare zabilježile pad populacije od 83 posto u odnosu na 1970. godinu.
Svjetska organizacija za prirodu poziva da se donese novi globalni dogovor između ljudi i prirode. Taj sporazum bi bio poput Pariskog sporazuma iz 2015. godine, čiji je cilj da se smanjenjem emisije gasova staklene bašte utiče na klimatske promjene.
„Oni koji odlučuju na svim nivoima moraju donijeti ispravne političke, finansijske i potrošačke odluke kako bismo postigli viziju da se ljudski rod i priroda razvijaju u harmoniji na ovoj jedinoj planeti koju imamo”, navedeno je u izvještaju.
Ovaj izvještaj pokazuje da životinjske vrste nestaju uznemirujućom brzinom, ali nam ne govori da smo izgubili 60 odsto životinjskih vrsta.
„Indeks žive planete” prati pad svake pojedinačne vrste, a ne gubitak ukupne životnjske populacije. Ogroman procent pada kod rijetkih vrsta neće uticati na ukupan broj životinja na svijetu, ali hoće na stopu prosječnog nestanka životinja.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"