Preko trista miliona ljudi na svijetu ima neki oblik oboljenja štitaste žlijezde.Češće obolijevaju žene nego muškarci. Tireoidne bolesti su u najvećem broju slučajeva izlječive, ali ako se ne liječe mogu dovesti do ozbiljnih poremećaja.
Koja je uloga hormona štitaste žlijezde?
– Hormoni štitaste žlijezde su neophodni za normalno funkcionisanje cijelog organizma. Regulišu energetski balans, tj. bazalni metabolizam, povećavaju stvaranje toplote, utiču na rast i razvoj svih tkiva pogotovo nervnog i mozga u fetalnom dobu i djetinjstvu, zbog čega je imperativ njihova optimalna koncentracija tokom trudnoće. Stimulišu sintezu proteina, razlaganje masti, potrošnju ugljenih hidrata. Podstiču budnost, pamćenje i sposobnost učenja.
Da li je za stvaranje hormona potreban odgovarajući unos joda?
– Uslov za normalnu sintezu hormona je optimalan unos joda. Naše tlo je siromašno jodom, naročito u nekim područjima pa ga ni u biljkama nema u dovoljnoj količini. Usled smanjenog unosa dolazilo je do smanjene produkcije hormona i kompenzatornog porasta strume štitaste zlijezde, naročito u endemskim područjima za gušavost. Zakonom uređenom jodinacijom soli je trajno riješen problem.
Koji je najčešći poremećaj rada štitaste zlijezde i kako se manifestuje?
– Najčešći poremećaj u radu štitaste žlijezde odraslih je smanjena funkcija ili hipotireoza. Simptomi i znaci se kod odraslih razvijaju polako i postepeno, vrlo su nespecifični: zaboravnost, pad koncentracije i pažnje, pospanost, bezvoljnost, mentalna usporenost, zimogrožljivost. Usporen je rad srca i crijeva, neredovne stolice. Koža je hladna, suva, perutava, otečena.
Nedostatak hormona u fetalnoj ili novorođenačkoj dobi dovodi do ozbiljnog intelektualnog deficita, kretenizma. Bolest je posledica nedovoljnog lučenja ili odsustva tkiva štitnjače, a tireoidni hormoni su neophodni za normalnu funkciju mozga. Dijete se rodi bolesno ili oboli u toku svojih najmlađih godina. Ova djeca ostaju niskog rasta, sa karakterističnim izgledom, uvijek otvorenih usta, iz kojih curi pljuvačka, uvećanog jezika, kratkog vrata, prohodaju veoma kasno ili uopšte ne prohodaju, umno se ne razvijaju. Nakon uvođenja obaveznog neonatalnog skrininga, ova bolest je, na sreću praktično iskorijenjena.
Kako se postavlja dijagnoza?
– Dijagnoza se postavlja mjerenjem nivoa hormona, a ultrazvučnim pregledom i mjerenjem specifičnih markera se određuje porijeklo hipotireoze. Liječenje se sastoji u nadoknadi sintetskih hormona.
Koji je najčešći uzrok smanjene funkcije štitaste zlijezde kod odraslih?
– Najčešći uzrok smanjene funkcije je limfocitarni ili Hašimoto tireoiditis. Radi se o poremećaju imunološkog sistema koji neke strukture, najčešće enzim tireoidnu peroksidazu prepoznaje kao strano tijelo, infiltriše žlijezdu limfocitima i stvara antitijela koja su specifična i utiču samo na žlijezdu. Javlja se kod genetski predisponiranih osoba pod uticajem faktora spoljašnje sredine. Stres je glavni okidač, ali postoje i brojni drugi endokrini remetioci, na primjer jonizujuće zračenje, bisfenol A, aditivi, pesticide i dr. U početku se javljaju strukturne promjene sa karakterističnom ultrazvučnom prezentacijom, povećava se stvaranje fibroznog tkiva, ali funkcija ostaje dugo očuvana. Sve dok je produkcija hormona uredna, pacijent nema nikakve sistemske manifestacije, osim, eventualno lokalnog porasta strume i osjećaja stezanja u vratu. Proces destrukcije je vrlo spor, ali tokom vremena napreduje, dolazi do smanjene proizvodnje hormona, javlja sa prvo subklinička, a onda manifestna hipotireoza.
Kako se manifestuje povećana funkcija štitaste žlijezde?
– Hipertireoza ili pojačana funkcija štitaste žlijezde dovodi do sistemskog poremećaja pri kome su sva tkiva i organi izloženi povećanoj koncentraciji hormona štitaste žlijezde, pa simptomi i znaci potiču praktično od svih organa.Manifestuje se gubitkom tjelesne težine i pored povećanog apetita, pretjeranim znojenjem, nepodnošenjem toplote, neadekvatnim zamaranjem, nervozom, razdražlivošću, nesanicom, drhtanjem ruku. Javlja se mišićna slabost, ubrzan koštani metabolizam, sa povećanim rizikom od osteoporoze pogotovo kod starijih osoba. Srčani rad je nepravilan, ubrzan. Kod starijih osoba može doći do pogoršanja srčane slabosti, angine pektoris i pojave ozbiljnih aritmija. Donji ili dijastolni krvni pritisak je snižen, a gornji ili sistolni je povišen. Ubrzan je rad crijeva, učestale stolice. Kosa opada. Kod žena dolazi do poremećaja menstrualnog ciklusa, menstuacije su oskudnije i kraće traju, a period između njih je produžen.
Kako se postavlja dijagnoza i kako se liječi hipertireoza?
– Dijagnoza se postavlja određivanjem hormona, a ultrazvučnim pregledom i dodatnim specifičnim analizama se utvrđuje uzrok od kog zavisi način liječenja. Postoje tri modaliteta liječenja kojim se smanjuje sinteza hormona u žlijezdi: tireosupresivni ljekovi, radioaktivni jod i hirurška ablacija dijela, ili cijele žlijezde.
Da li naš zdravstveni sistem omogućava dijagnostiku i liječenje ovih poremećaja?
– KCCG počev od senzitivnih laboratorisjkih hormonskih analiza, preko pedijatrijskih i adultnih endokrinologa, Centra za nuklearnu medicinu i hirurge omogućava i zaokružuje kompletnu i kvalitetnu dijagnostiku i liječenje ovih poremećaja.
D.B.
Zeleni orah kod hipertireoze pogoršava stanjeKako ishrana utiče na oboljele?
– Zeleni orasi su bogati jodom. Tradicionalno se gušavost liječila likerom od zelenih oraha. Međutim danas, pošto je uvedena obavezna jodinacija soli, treba voditi računa pri njegovom korišćenju. Unos prekomjerne količine joda može da indukuje i hipertireozu i hipotireozu, naročito kod genetski predisponiranih osoba. Ako neko ima hipertireozu i uzima liker od zelenih oraha može sebi da pogorša stanje. S druge strane, kod osoba koje jedu neslano, a u ishrani prevladavaju namirnice siromašne jodom, takozvane strumogene namirnice, naprimjer kupus, karfiol, kelj, spanać, liker od oraha može biti dobar izvor potrebnog joda.
)){kind=small}
