Miodrag Banović:

- Zdravi stilovi života zavise od svijesti ljudi koliko su spremni da se angažuju na aktivnostima u prirodnim uslovima. Kad pričamo o zdravim stilovima života, to nisu teretane u zatvorenim prostorima gdje nema vazduha. Mi u našem gradu imamo recimo Šumice, gdje je bolje biti nego u bilo kojoj teretani, ili trčanje duž plaže. Dobro je i da osoba može da promijeni i mjesto boravka. Mi primorci odlazimo na planinu, odlazimo iz učmale i ustaljene sredine, da bi promjenili ambijent, a oni iz unutrašnjosti dolaze na more. Nama treba planina, njima more. Ljudi treba da se angažuju radi svog zdravlja i njegovog očuvanja, da bi spriječili pojedine bolesti, recimo gojaznost, dijabetis i kardiovaskularne bolesti. Fizičkom aktivnošću utičemo preventivno protiv dijabetesa. Recimo, djeca sjede i uporno gledaju utakmice, a suština je da igraju, ne samo da gledaju. U gradu treba otvoriti prostore djeci za raznovrne aktivnosti, a ne usmjeravati djecu na par klubova. Nekad su organizovani krosevi koji su obuhvatali svu djecu od vrtića pa na dalje. Danas ih nema, a to je osnova za svaki drugi sport, a nakon toga je usmjeravanje na razne druge sportove. Mislim da tome treba posvetiti mnogo više pažnje i u medijima, održavati radionice i slično.



Novo Ražnatović:

- Zdravlje je najveća vrijednost svakog pojedinca. Ne možemo birati zdravlje, ali možemo izabrati zdrav način života. Zdrav način života nije nešto što nam je dato ili urođeno, već mora da se strpljivo razvija tokom života. Kad su u pitanju zdravi stilovi života, tome se poslednjih godina pridaje pažnja, ali nisam siguran da se sve to radi na bolji način nego kako je to bilo nekada. Kod zdravog načina života mora postojati red i dobar balans, tako da zdrav način života mora uključivati fizičku aktivnost, zdravu ishranu, dovoljno odmora i sna. Za nas starije je to teško ostvarljivo, a za mlade bi trebalo da bude svakodnevno prisutno. Ja sam cijelog života vodio račina o fizičkoj aktivnosti i preventivno djelovao na pojave raznih bolesti. Radim to i danas, iako sam u godinama, često me sugrađani mogu sresti na biciklu, ili na atletskoj stazi, i pored mora. Pored toga vodio sam računa i o pravilnoj ishrani. Poručio bih mlađoj generaciji da se više bavi sportom, da budu aktivni, da vrijeme provode u prirodi, a manje pred kompjuterom. Takođe smatram da bi naša sredstva informisanja daleko više trebala da posvete pažnju zdravim stilovima života, da bude više predavanja, raznih radionica, kroz koje bi i odrasle i djecu više upućivali na fizičke aktivnosti. Danas su nam djeca previše gojazna, a šećerna bolest stalno vreba na žalost i mlade i stare.



Ćazo Rašketić:

- Fizička aktivnost je jedna od najbitnijih stvari kod praktikovanja zdravog načina života. Svi znamo da nedostatak fizičke aktivnosti u mnogome povećava rizik od raznih bolesti. Fizičkom aktivnošću se jača i tijelo i duh, a samim tim se i značajno smanjuju rizici od bolesti. U moje vrijeme malo se manje znalo o zdravim stilovima života, ali se i te kako vodilo računa o fizičkoj aktivnosti. Znali smo da to sprečava neke bolesti, recimo gojaznost, srčane bolesti i dijabetes. Danas i mlađi i stariji znaju i pričaju da je vrlo važno na vrijeme otkriti bolest, i djelovati preventivno. Kasno je kad bolest uzme maha. Adekvatnom prehranom i dovoljnom količinom tjelesne aktivnosti može se uticati na smanjenje rizika nastanka bolesti, kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes i neke maligne bolesti. Osim prehrane i tjelesne aktivnosti, pozitivan učinak na zdravlje ima i boravak u prirodi. Treba nastojati da što više slobodnog vremena boravimo u prirodi. Hoće li to biti šetnja, trčanje, vožnja bicikla, planinarenje ili rad u vrtu, manje je važno. Čovjek treba da odabere aktivnosti koje mu najviše odgovaraju, čine ga zadovoljnim i ispunjenim. Rekao bih i da treba ovome posvetiti više prostora u medijima.

D.S.

---