Ekonomski institut DIW izvijestio je da očekuje nominalni pad obima stanogradnje u ovoj godini 5,4 odsto, što bi samo za državu značilo pad poreskih prihoda gotovo pet milijardi eura, prenosi Biznis.ba.

Sektor nekretnina godinama je bio temelj oslonac njemačke privrede, s oprilike petinom udjela u bruto domaćem proizvodu (BDP) i desetinom udjela u broju zaposlenih. Niske kamatne stope usmjerile su milijarde ulaganja u imovinu koja je uživala status stabilnog i sigurnog ulaganja.

Situacija se promijenila kada je Evropska centralna banka (ECB) u julu 2022. počela podizati kamatne stope kako bi obuzdala inflaciju. Do septembra prošle godine podigli su ih čak 4,5 postotnih bodova.

Nagli rast troškova zaduživanja dokončao je razdoblje procvata u sektoru nekretnina. Brojne građevinske firme postale su insolventne, dogovoreni su poslovi zaustavljeni, a cijene kvadrata padaju.

Njemačko vijeće stručnjaka za nekretnine procjenjuje da Njemačkoj trenutno nedostaje 600 hiljada stanova. Vlada je zacrtala 400 hiljada novih stanova godišnje, ali priznaje da zbog usporavanja gradnje neće ostvariti taj cilj.

Udruženja građevinskih firmi sada traže od države 23 milijarde EUR godišnje kako bi se ublažila stambena kriza.

Novac bi se koristio za gradnju 100 hiljada socijalnih i 60 hiljada cjenovno pristupačnih stanova kako bi se zbrinuli radnici i izbjeglo osiromašivanje građana i otvorila nova radna mjesta u ključnom sektoru za privredu, navela su udruženja.

Ako se odmah ne preduzmu konkretne mjere, Njemačka će doživjeti efekat bumeranga od stambene krize koja će pogoditi cijelu privredu, stoji u zajedničkom saopštenju udruženja, koja traže i ‘omekšavanje‘ standarda gradnje kako bi se smanjili troškovi i ubrzali radovi.