Vladimir Putin / - EPA
28/05/2024 u 11:38 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Demostat: Putinove poruke pred samit mira u Lucernu

Prema mišljenju sagovornika "Demostata" iz diplomatskih krugova u Parizu i Londonu “Putin pokušava da pošalje poruke zapadnim saveznicima Ukrajine, prije održavanja međunarodnog samita o miru, da je spreman da pregovara.

Ipak, njemu je u interesu da pred te potencijalne pregovore okupira što veći dio ukrajinske teritorije, a to pokazuju poslednji ruski napadi u regionu Harkova.

Putin će čekati rezultate američkih predsjedničkih izbora u novembru ove godine, gdje velike nade polaže u pobedu Donalda Trampa. Prije održavanja ovih izbora teško je očekivati bilo kakve ozbiljnije pomake i rezultate u pregovorima, bez obzira na rezultat izbora u SAD, prenosi N1.rs.

Iscrpljujući i dugotrajni rat u Ukrajini, posebno od početka rata u Gazi, nije centralna tema brojnih uticajnih svjetskih medija.

Nedavna najava Globalnog samita mira o Ukrajini u švajcarskom gradu Lucernu ponovo je vratila u fokus dešavanja u Ukrajini i izazvala niz reakcija iz Moskve. Prema saopštenju švajcarske Vlade razgovori su vođeni i sa Moskvom, ali ona neće biti pozvana u ovoj fazi razgovora, već je planirano da se u prisustvu visokih predstavnika iz preko 100 zemalja, sa svih koninenata, izvrši neka vrsta pritiska na Moskvu kako bi uzela učešće u nekoj od narednih faza mirovnih pregovora, piše „Demostat“.

(VIDEO) Oglasio se Putin: Rusija će o miru u Ukrajini razgovarati samo sa legitimnim liderima u Kijevu

Nedavno je Rojters objavio vijest da “Putin želi prekid vatre u Ukrajini na trenutnim linijama fronta”, pozivajući se na četiri ruska izvora upoznata sa razgovorima u Putinovom okruženju, uz napomenu da je Putin spreman da nastavi rat ukoliko Kijev i Zapad ne odgovore.

Prema pisanju Rojtersa pomenuti izvori su rekli da je ruski lider izrazio frustraciju, maloj grupi savjetnika, zbog, kako on smatra, pokušaja koje podržava Zapad da se blokiraju pregovori, kao i zbog odluke ukrajinskog predsjednika Zelenskog da ne prihvati razgovore.

- Putin može da ratuje koliko god je potrebno, ali Putin je takođe spreman za prekid vatre – da zamrzne rat - rekao je ruski izvor koji je sarađivao sa Putinom.

Analiza CNN-a: Šta se krije iza Putinove spremnosti na primirje u Ukrajini?

Nakon ove Rojtersove objave Putin je na konferenciji u Belorusiji (24. maja) izjavio da pregovori moraju da odražavaju realnost na terenu, ali i da Rusija dovodi u pitanje legitimnost ukrajinske Vlade i predsjedničku poziciju Volodimira Zelenskog.

- Rusija je spremna da vodi razgovore o ratu u Ukarajini - rekao je, “ali je petogodišnji mandat Zelenskog trebao da se završi 20. maja.”

Zelenski je odbacio održavanje novih izbora dok je njegova zemlja u ratu, što je u skladu sa ukrajinskim zakonodavstvom koje zabranjuje održavanje izbora tokom vanrednog stanja, koje je na snazi od februara 2022. godine. Odbacio je zahtjev Moskve da glavni uslov za početak pregovora bude omogućavanje Rusiji da zadrži okupirane djelove ukrajinske teritorije.

Zelenski će na samitu mira u Lucernu predstaviti “Formulu mira” u deset tačaka, za obnavljanje bezbjednosti Ukrajine i međunarodnog poretka za koju očekuje da će dobiti podršku svojih zapadnih partnera.

Čekajući izbore u SAD

Prema mišljenju sagovornika Demostata iz diplomatskih krugova u Parizu i Londonu “Putin pokušava da pošalje poruke zapadnim saveznicima Ukrajine, prije održavanja međunarodnog samita o miru, da je spreman da pregovara. Ipak, njemu je u interesu da pred te potencijalne pregovore okupira što veći dio ukrajinske teritorije, a to pokazuju poslednji ruski napadi u regionu Harkova.

Putin će čekati rezultate američkih predsjedničkih izbora u novembru ove godine, gdje velike nade polaže u pobjedu Donalda Trampa. Prije održavanja ovih izbora teško je očekivati bilo kakve ozbiljnije pomake i rezultate u pregovorima, bez obzira na rezultat izbora u SAD.”

- Insistiranje na održavanju izbora u Ukrajini i dovođenje u pitanje legitimiteta Vlade i predsjednika Zelenskog je skretanje teme sa ratnih razaranja Ukrajine i dio je taktike ruske ratne propagande - naveo je izvor.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u toku te dvije godine 3,7 miliona ljudi je interno raseljeno, ubijeno je više od 10 000 civila, više od 30 000 civila je ranjeno, ubijeno je više od 120 medicinskih radnika, izvršeno je više od 1 600 napada na ukrajinski zdravstveni sistem, a više od 200 zdravstvenih ustanova potpuno uništeno. Životi građana Ukrajine su svakodnevno ugroženi, bez obzira na deo Ukrajine u kome žive.

Situacija u Ukrajini je svakim danom sve teža, jer rat već više od dvije godine, traje gotovo istim intenzitetom. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u toku te dvije godine 3,7 miliona ljudi je interno raseljeno, ubijeno je više od 10 000 civila, više od 30 000 civila je ranjeno, ubijeno je više od 120 medicinskih radnika, izvršeno je više od 1 600 napada na ukrajinski zdravstveni sistem, a više od 200 zdravstvenih ustanova potpuno uništeno. Životi građana Ukrajine su svakodnevno ugroženi, bez obzira na dio Ukrajine u kome žive.

Svi dosadašnji pokušaji otpočinjanja pregovora između dvije strane u ratu završili su se neuspjehom. Teško je uopšte naslutiti kraj rata i oko kojih mirovnih rešenja bi se saglasile obje strane.

 

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
18. jun 2024 07:54