Kijev, 8. jula 2026. godine (AP Photo/Efrem Lukatsky)

Кијев, 8. јула 2026. године (AP Photo/Efrem Lukatsky)

-EFREM LUKATSKY/AP VIA GULIVER

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

SLUŠAJ VIJESTI

The New York Times: Rat u Ukrajini je sad u sjenci

Kada je početkom 2022. godine počela ruska invazija u punom obimu, sa Zapada su stizali pozivi da se Ukrajini isporuči dovoljno artiljerijskih granata i tenkova kako bi se zaustavila ruska ofanziva. Sada, u petoj godini rata, sukob izgleda sasvim drugačije

Urednički osvrt

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski kaže da je rat prerastao u odlučujuću "bitku na nebu". To je ujedno i presudan trenutak za Zapad.

Kopneni rat nalazi se u pat-poziciji. Rusija i dalje postepeno osvaja ukrajinsku teritoriju, ali izuzetno sporo i uz ogromne gubitke. Ukrajina tvrdi da je u junu ruskim snagama nanijela gotovo 40.000 poginulih i ranjenih, odnosno oko 1.300 gubitaka po svakom kvadratnom kilometru "zauzete ili infiltrirane" teritorije, prema podacima Instituta za proučavanje rata. To je stopa iscrpljivanja čak 19 puta veća nego prije godinu. "Ukrajinske snage postaju sve uspješnije u istovremenom usporavanju ruskog napredovanja i nanošenju većih gubitaka", navodi se iz Instituta.

Za razliku od toga, bitka na nebu ne vodi se zbog teritorije. To je iscrpljujući dvoboj čiji je cilj da se protivnik postepeno oslabi, uništi i liši sposobnosti i volje da nastavi rat.

Rusija zasipa Ukrajinu jednim za drugim razornim talasima dronova, krstarećih i balističkih raketa. Ukrajina, s druge strane, koristi sve sofisticiranije dronove većeg dometa kako bi potisnula rusku flotu iz Crnog mora, otežala snabdijevanje Krima pod ruskom okupacijom i, što je najvažnije, gađala naftna postrojenja i vojne objekte duboko u unutrašnjosti Rusije. Dugi redovi za gorivo u Moskvi, crni dim koji se uzdiže iz rafinerije u udaljenom Omsku, kao i prizori izvlačenja žrtava iz razorenih stambenih zgrada u Kijevu, govore o svemu ostalom.

"Ako zaustavite neprijatelja na bojištu, ako zaustavite rat na kopnu i uskratite mu prevlast na moru... onda sljedeće bojište postaje nebo", rekao je Zelenski u nedavnom intervjuu za Fajnenšel tajms. "I, iskreno, u toj borbi mnogo je manje važno čija je teritorija veća."

Jedna kuća u Zaporožju posle ruskog napada u julu 2026. godine

Jedna kuća u Zaporožju posle ruskog napada u julu 2026. godine

-STRINGER/REUTERS VIA GULIVER

Ono što je važno, a što je on jasno istakao, jeste da je presudno imati sredstva za zaustavljanje ruskih raketnih baraža, a upravo u tome leži trenutni problem. Nakon što su Sjedinjene Američke Države potrošile veliki broj ključnih raketa tokom sukoba s Iranom, uključujući i dragocjene presretače sistema "Patriot", ostalo ih je veoma malo za isporuku Ukrajini. Zelenski je rekao da je tokom snažnog ruskog napada 6. jula Ukrajina oborila dronove i krstareće rakete, ali da nije imala dovoljno presretača da zaustavi nijednu balističku raketu. Ukrajina jednostavno nema dovoljno sistema "Patriot" da obavi taj posao. Rusija, u međuvremenu, prema podacima ukrajinske vojne obavještajne službe, mjesečno proizvodi oko 60 raketa "Iskander", koje najčešće koristi za napade na Ukrajinu.

Zbog toga su presretači, a posebno sistemi "Patriot", zamijenili artiljerijske granate kao najvažnije oružje za Ukrajinu u onome što bi mogla biti završna faza ovog rata. To je, barem djelimično, bio razlog rekonstrukcije ukrajinske vlade koju je Zelenski najavio u nedjelju. On je rekao da je "najvažniji" zadatak nove vlade nabavka i proizvodnja raketa za sistem "Patriot".

Novca ima; NATO je obećao 80 milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini, dok su pojedine članice NATO-a izdvojile još milijarde. Čini se da i predsjednik Donald Tramp ponovo pokazuje veću naklonost prema Ukrajini nakon njenih nedavnih vojnih uspjeha.

Na samitu NATO-a u Ankari u Turskoj prošle sedmice, Tramp je ukrajinsko rukovodstvo nazvao "domišljatim" i rekao da će odobriti Ukrajini licencu za proizvodnju raketa "Patriot", koje su joj hitno potrebne. Zelenski je, osvrćući se na teško iskustvo u odnosima s Trampom, rekao za Fajnenšel tajms: "Predsjednik Tramp želi da bude tamo gdje je uspjeh".

Tramp je priznao da još nije razgovarao o pitanju licence s dvjema glavnim kompanijama koje proizvode te rakete. Čak i ako bi za njih postigli dogovor, Ukrajini bi bile potrebne godine da pokrene punu proizvodnju. U međuvremenu, mora da se takmiči sa američkim oružanim snagama i još 16 stranih kupaca koji čekaju isporuke sistema "Patriot", a proizvodnja ovog složenog naoružanja zahtijeva vrijeme.

To, međutim, ne znači da je Ukrajina osuđena na poraz. Naprotiv. Ukrajinci su pokazali izuzetnu domišljatost u prilagođavanju novim oblicima ratovanja, naročito u razvoju sofisticiranih, jeftinih i ubojitih dronova. Slijedeći staro načelo "gađaj strijelca, a ne strijelu", Ukrajina sve češće napada vojno-industrijska postrojenja duboko na teritoriji Rusije, postižući značajne rezultate, o čemu svjedoči i nedavna ruska zabrana izvoza dizel goriva. Neprestani ukrajinski napadi dronovima na Krim i ruske brodove u Azovskom moru takođe su se pokazali veoma uspješnim.

Vlasti na Krimu proglasile su vanredno stanje zbog ozbiljne nestašice goriva i prekida u snabdijevanju električnom energijom. Pored dronova, na kopnu se bore čitavi bataljoni robota, koji svakog mjeseca izvršavaju hiljade zadataka – dopremaju municiju, evakuišu ranjenike, postavljaju mine i drže položaje.

To je ono što su Dejvid Petreus i Klara Kaluderović, pišući za Vol strit žurnal, nazvali "ratovanjem kroz prilagođavanje", a za sada Ukrajina u tome ima prednost. Kako je rekao Zelenski: "Danas vjerujem da će u ovom ratu pobijediti onaj ko bude pametniji".

U cjelini gledano, teško je shvatiti kako Rusi toliko dugo trpe misiju Vladimira Putina da uništi Ukrajinu, uprkos sve većim posljedicama ukrajinskih napada, oko 450.000 poginulih na ratištu, pogoršanju životnog standarda i obnovi policijske države po uzoru na Sovjetski Savez.

Ipak, Putin i dalje vjeruje da redovnim napadima može baciti Kijev na koljena. Zato je od presudnog značaja da Ukrajina, u ovom kritičnom trenutku rata, pronađe način da prebrodi nestašicu raketa za sistem "Patriot", istovremeno nastavljajući napade na Rusiju.

U međuvremenu, od ključnog je značaja da Sjedinjene Američke Države i Evropa učine sve što mogu kako bi pomogle Ukrajini da se zaštiti. Tokom svoje posljednje posjete prije smrti, senator Lindzi Grejam boravio je u Ukrajini. Odatle je saopštio da je s Bijelom kućom postigao dogovor o dvostranačkom predlogu zakona kojim bi bile uvedene sankcije kupcima ruske nafte. Taj predlog trebalo bi što prije uputiti u proceduru. Tramp bi, takođe, hitno trebalo da ispuni obećanje i odobri Ukrajini licencu za proizvodnju raketa za sistem "Patriot", kao i da ubrza njihovu proizvodnju u Sjedinjenim Državama i Evropi. Evropske zemlje bi, s druge strane, trebalo da podijele što veći broj raketa za protivvazdušnu odbranu i udvostruče napore kako bi pomogle Ukrajini u razvoju novih sistema. To možda neće odmah zaustaviti ruske raketne napade, ali bi Putinu poslalo snažnu poruku da mu vrijeme ubrzano ističe.

Članak je objavio "Njujork tajms"

c.2026 The New York Times Company

Prevod: Darinka Jovanović

Preuzmite našu aplikaciju

PRIDRUŽITE NAM SE NA VIBER
COMMUNITY

PRATITE NAS
I NA TELEGRAM KANALU

PRATITE NAS
I NA WHATSUP KANALU

Komentari ()

IZBOR UREDNIKA