Ljudska aktivnost zagrijeva planetu, dovodi divlje životinje u opasnost, pa čak i mijenja okretanje Zemlje. Sve to ima ozbiljne posljedice na prirodni ciklus soli koja se nalazi na našoj planeti, navodi se u novim istraživačkim studijama.
Sve veći salinitet izvora slatke vode jedna je od najvećih briga. Ako se trend nastavi, pronalaženje dovoljno vode za piće za svjetsku populaciju moglo bi da postane pravi izazov – i to prije nego što dođemo do još veće štete za mnogobrojne životinjske vrste i njihova staništa.
Ekološki i hidrološki procesi na površinu Zemlje donose so već dugi vremenski period.Taj proces povećanja količine soli čovjek ubrzava na planeti, jer eksploatiše rudnike.
Istraživači sa Univerziteta Merilend, Konektikat, Virdžinija i drugih institucija udružili su svoju stručnost kako bi dokumentovali ono što opisuju kao „egzistencijalnu prijetnju“ zalihama slatke vode.
Tim je posmatrao nekoliko različitih vrsta soli u rijekama i zemljištima, a ne samo natrijum-hlorid koji većina nas koristi u svakodnevnom životu. Dokazano je da određeni događaji, poput presušivanja jezera, povećavaju koncentraciju soli u vazduhu.
„Pre dvadeset godina, sve što smo imali bile su studije slučaja. Mogli bismo reći da su površinske vode bile slane u Njujorku ili u snabdijevanju pijaćom vodom u Baltimoru. Sada pokazujemo da je to ciklus koji počinje u dubinama Zemlje pa ide do atmosfere, i koji je značajno poremećen ljudskim aktivnostima“, rekao je ekolog Džin Likens sa Univerziteta Konektikat.
