Kako izbjeći ubod krpelja u dvorištu i prirodi, prevencija je najbitnija

Krpelji su sitni i njihov ubod često prođe neprimijećeno, ali posljedice mogu biti ozbiljne. Prema tekstu autorice Amande Roome iz The Conversation, samo jelenji krpelji svake godine uzrokuju stotine hiljada novih slučajeva lajmske bolesti u SAD-u, dok druge vrste mogu prenositi anaplazmozu, babeziozu, Powassan virus i Heartlandov virus. Neke infekcije izazivaju dugotrajne bolove, iscrpljenost, neurološke tegobe, pa i smrt u težim slučajevima.

Rizik je veći u šumovitim i vlažnim područjima, jer krpeljima pogoduje okruženje koje zadržava vlagu. Oni se najčešće zadržavaju nisko uz tlo, na travi i vegetaciji, a na čovjeka prelaze kada prolazi pored njih. Nakon toga mogu puzati po koži od 30 minuta do sat prije nego što ugrizu, zbog čega je pregled tijela nakon boravka na otvorenom važna mjera zaštite.

Za prevenciju se preporučuje nošenje dugih rukava i dugih pantalona, kao i odjeće svijetlih boja kako bi se krpelji lakše uočili. Korisni mogu biti repelenti koji djeluju na krpelje, uključujući DEET, dok se permetrin koristi za tretiranje odjeće i opreme, ali ne i kože. Nakon boravka vani savjetuje se presvući odjeću, staviti je u sušilicu na visoku temperaturu oko 20 minuta, istuširati se i pregledati kosu, uši, pupak, prepone, područje iza koljena i pazuhe. Važno je pregledati i kućne ljubimce.

U dvorištu se broj krpelja može smanjiti redovnim košenjem trave, uklanjanjem lišća i zapuštene vegetacije te pravljenjem tampon-zone od drvne sječke između uređenog travnjaka i šikare. Ako se krpelj ipak zakači, treba ga ukloniti pincetom s tankim vrhom, hvatajući što bliže glavi i koži, a zatim povući ravno prema gore. Ne preporučuje se korištenje vazelina, eteričnih ulja ni deterdženta.

Ako se nakon uboda pojave simptomi poput osipa, temperature, zimice, umora ili bolova, potrebno je javiti se ljekaru i naglasiti da je prethodio ubod krpelja.