Naučnici otkrili jednostavan trik za zdravije srce

Avokado je bogat mononezasićenim mastima, vlaknima i važnim vitaminima poput E, K i B6. Nova analiza pokazuje da redovna konzumacija može sniziti holesterol u roku od šest mjeseci.

Prema rezultatima objavljenim u časopisu Journal of Clinical Lipidology, kod osoba koje su šest meseci jele jedan avokado dnevno zabilježeno je smanjenje čestica lipoproteina niske gustine (LDL), poznatog kao "loš" holesterol.

Kako je sprovedeno istraživanje?

Istraživači su analizirali podatke iz studije "Habitual Diet and Avocado Trial", u kojoj je učestvovalo 786 odraslih osoba starijih od 25 godina s abdominalnom gojaznošću.

Učesnici su imali povećan obim struka, veći od 101 centimetar kod muškaraca i 89 centimetara kod žena. Nasumično su podijeljeni u dvije grupe. Jedna grupa nastavila je da se hrani kao i ranije, dok je druga svakodnevno u svoju ishranu dodala jedan avokado, bez drugih promjena u načinu ishrane.

Avokado nije uticao na kilograme, ali jeste na holesterol

Rezultati su pokazali da svakodnevno jedenje avokada nije dovelo do promjena u tjelesnoj težini ni obimu struka, ali jeste uticalo na nivo LDL čestica u krvi.

Analiza uzoraka krvi pre i nakon istraživanja pokazala je da su učesnici koji su svakodnevno jeli avokado imali u prosjeku 49 nanomola po litru manje LDL čestica u odnosu na kontrolnu grupu.

Glavna autorka istraživanja, Džanhavi Damani sa Univerziteta Pensilvanija Stejt, objasnila je da bi za taj efekat mogli biti zaslužni sastojci avokada.

"Avokado sadrži nekoliko nutrijenata koji se povezuju sa boljim zdravljem srca i metabolizma, među kojima su mononezasićene masti, prehrambena vlakna i fitosteroli. Jedan avokado obezbeđuje oko devet grama vlakana i prirodne fitosterole, koji su vjerovatno povezani sa smanjenjem LDL čestica", rekla je Damani.

Naučnici procjenjuju da bi ovakav pad LDL holesterola mogao značiti oko četiri odsto manji rizik od srčanih bolesti. Iako je riječ o relativno skromnom poboljšanju u poređenju s potpunom promenom ishrane, istraživači ističu da su male i jednostavne promjene često lakše dugoročno održive.

Viša autorka studije, Kristina Petersen, naglasila je da zdrava ishrana u cjelini ima veći uticaj na zdravlje srca, ali i male promjene mogu biti koristan početak.

"Iako će opšte poboljšanje ishrane vjerovatno imati veći uticaj na zdravlje srca, prepoznavanje malih, izvodljivih promena može pomoći ljudima da vremenom postignu održiva poboljšanja", poručila je Petersen.

Koje vrijednosti holesterola se smatraju visokima?

Nivo holesterola može se proveriti jedino analizom krvi, kojom se mjere ukupni holesterol, "dobri" HDL holesterol i "loš" non-HDL holesterol.

Ciljne vrijednosti zavise od uzrasta, zdravstvenog stanja i ukupnog rizika od kardiovaskularnih bolesti, ali se generalno smatra da bi ukupni holesterol trebalo da bude niži od 5 mmol/L.

HDL holesterol, koji se često naziva "dobrim" holesterolom, trebalo bi da bude iznad 1,0 mmol/L kod muškaraca i iznad 1,2 mmol/L kod žena. Vrednost non-HDL holesterola trebalo bi da bude ispod 4 mmol/L.

Ako ste zabrinuti zbog svojih vrijednosti holesterola, najbolje je da razgovarate s ljekarom koji može procijeniti rezultate u kontekstu vašeg ukupnog zdravstvenog stanja.