/ -
28/03/2024 u 14:49 h
Andrijana DabanovićAndrijana Dabanović
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Litijaš napao borove na Ćemovskom polju

Ukoliko smo u fizičkom kontaktu sa njom onda može doći do iritacije kože, alergije čak i plihova. Alergija se javlja zbog žarnih dlaka kojima je pokrivena gusjenica koje mogu da izazovu crvenilo kože pogotovo kod djece kao i kod životinja koje su njuškom dotakle gusjenice, kaže Vuk Iković

Na Će­mov­skom po­lju, pre­ko pu­ta Službe zaštite i spašavanja, pojavio se veliki broj gnijezda opasnih gusjenica u narodu poznate kao "borov četnik". Borov litijaš ili "četnik" se pojavio na­kon ne­što to­pli­jeg vre­me­na, ko­je po­go­du­je ovoj šte­to­či­ni, i je­di­ni na­čin da se dr­ve­će za­šti­ti je­ste da se spe­ci­jal­nim ala­tom gu­sje­ni­ce ski­nu, a po­tom za­pa­le. Preduzeće Zelenilo već je na nekoliko lokacija počelo da uklanja gnijezda ove štetočine.

Ekolog iz Preokreta Vuk Iković, kazao je da je borov četnik vrsta leptira.

– Jedna od faza razvoja leptira je gusjenica koja se početkom proljeća se kreće u liniji, to jeste četi po čemu je i dobio ime. Ženka leptira polaže veliki broj jaja u vrhu bora iz kojih izlaze gusjenice. Gusjenice se obično pojavljuju početkom aprila ali ove godine nije bilo oštre, hladne zime pa su se izlegle mnogo ranije. Osim toga zbog toplijeg vremena preživio je mnogo veći broj jaja što je dovelo i do naglog gubitka borovih iglica kojima se hrane gusjenice, odnosno borov četnik. Ovaj leptir živi na primorju i u središnjoj Crnoj Gori. Ima ga tamo gdje ima najviše crnog bora. Iako crni bor nije tipična vrsta Podgorica, uprava Glavnog grada je jedno vrijeme gotovo isključivo sadila borove i tako se povećalo prisustvo borovog četnika - kaže Iković.

Zelenilo: Gnijezda uklanjaju iz parkova

Iz Zelenila kazali su da je pojava borovog litijaša karakteristična za podneblja u kojima su u najvećoj mjeri zastupljene četinarske biljne vrste, a domaćini ovih štetočina najčešće su crni i alepski bor.

– Kako su klimatski uslovi u Podgorici pogodni za rast i razvoj ovih biljnih vrsta, tako se na teritoriji grada nalazi veliki broj ovih stabala. Proljeće je ove godine, nakon veoma blage zime, slobodno možemo reći, stiglo mnogo ranije, pa su ovi vremenski uslovi pogodovali i ranijoj pojavi borovog litijaša. Uporedo sa redovnim aktivnostima na održavanju drveća, realizuje se i mehaničko uklanjanje gnijezda borovog litijaša. Priorite za uklanjanje gnijezda borovog litijaša imaju urbane gradske zone, odnosno zelenilo duž saobraćajnica i parkovske površine koje građani najviše koriste u svojim aktivnostima - saopštili su iz Zelenila. 

Oni navode da su alepski i crni bor najzastupljeniji u park šumama te je pojava ove štetočine u najvećoj mjeri primijećena baš u park šumama Zlatica i Ćemovsko polje. 

– U narednom periodu, i na ovim lokacijama će biti intezivirane aktivnosti na uklanjanju gnijezda borovog litijaša. Kako su dlačice na gusjenicama borovog litijaša alergeni i raznose se čak i na blagom povjetarcu savjetuje se, naročito osjetljivijim osobama, da izbjegavaju kretanje na mjestima gdje primijete gnijezda, kao i da izbjegavaju da izvode kućne ljubimce na ovim mjestima - kažu iz Zelenila.

On je istakao da je povećanje temperature i sama klimatska kriza uzrokovala da borov četnik migrira na veće udaljenosti pa se danas ljudi češće srijeću sa njim nego prije 30 godina.

– Ovo je primjer šta nam donosi loša, neznavena politika uređenja prostora. Sada Glavni grad, odnosno građani troše novac za uklanjanje borovog četnika da bi se spriječilo sušenje borova Podgorice. Da je Zelenilo sadilo više hrastove, lipe i košćele mi danas ne bi imali ovaj problem, a pri tome imali bi ljepši grad i više kiseonika jer lišćari daju više kiseonika od četinara, a u isto vrijeme ljepši je doživljaj smjene godišnjih doba. To je sve posao onih koji uređuju prostor ali zato je prvo potrebno znanje, odgovornost i politička volja - kaže Iković.

image
-

Vuk Iković ističe da, ako čovjek ne dodiruje ovu gusjenicu onda neće imati direktne posledice.

– Ukoliko smo u fizičkom kontaktu sa njom onda može doći do iritacije kože, alergije čak i plihova. Alergija se javlja zbog žarnih dlaka kojima je pokrivena gusjenica koje mogu da izazovu crvenilo kože pogotovo kod djece kao i kod životinja koje su njuškom dotakle gusjenice. Bitno je da poznajemo biljke i životinje jer u suprotnom pogrešna sadnja drveća i pogrešno postupanje sa životinjama kao i uvoz i izvoz dovode prvo do ekonomskih, onda do zdravstvenih gubitaka. Sjetimo se šta je uradio palmin surlaš palmama primorja i šta je uradio potkornjak šumama jele i smrče po sjeveru i kao su ribe oboljele zato što se strane vrste unose u rijeke i jezera. Ako se budemo vodili samo kratkoročnim profitom, a političari reklamirali sebe kako sade stabala a ne znaju šta rade, to će dovesti do posljedica koje danas osjećamo, a borov četnik je samo jedan od primjera - rekao je Iković.

Iz NVO Green Home saopštili su da borov litijaš predstavlja prijetnju po zdravlje bora i nekih drugih vrsta četinara, kao i opasnost po zdravlje ljudi i životinja.

– Ove gusjenice hrane se iglicama borova i nekih drugih vrsta četinara, a u velikom broju mogu da prouzrokuju defolijaciju, to jeste gubitak lišća. Ovo može oslabiti drveće, čineći ga ranjivijim na napade drugih štetočina ili bolesti, kao i na stresove okoline kao što su suša ili poplava. Ove gusjenice takođe imaju hiljade sitnih dlaka koje sadrže protein koji se zove taumetopoein, što je dovelo do njegovog naučnog naziva. Ako ove dlake dođu u kontakt sa ljudima i životinjama, mogu izazvati bolne iritacije kože, očiju i grla i osip i, u rijetkim slučajevima, alergijske reakcije. Osim toga, ove gusjenice grade bijela, svilenkasta gnijezda, koja mogu biti veličine lopte, između lišća u januaru i to najočigledniji drugi znak prisustva ovih štetočina. Ova gnijezda vremenom mogu promjeniti boju u braon što je znak njihove degradacije - kažu iz ove NVO. 

Oni navode da se borov litijaš intenzivno razmnožava i zbog toga se i širi jako brzo.

– Može položiti čak i do 300 jaja na sljepljenim iglicama bora, i hrani se u blizini jaja, a nakon sušenja iglice bora seli se na novo mjesto. Drveće iz roda Pinus, a to su borovi su najpodložniji napadima ove gusjenice. Gusjenice su dlakave i obojene narandžasto-braon sa plavim trakama i kreću se u povorkama po drveću ili po zemlji ispod drveća zimi i u rano proljeće. Međutim, oni imaju tendenciju da ostanu u svojim gnijezdima tokom dana i izlaze da se hrane samo noću, kada manje ljudi posećuje šume i manje je verovatno da će biti viđeni. Borov litijaš se nalazi u nacionalnoj listi štetnih organizama bilja, biljnih proizvoda i objekata pod nadzorom i za kontrolu ove vrste štetočina nadležna je fitosanitrna inspekcija. Radi sprječavanja širenja i djelovanja ove štetoćine neophodno je hitno uklanjanje pa se apeluje na građane da prijavljuju nadležnoj inspekciji kada je primijete. Promjene u klimatskim obrascima, blaga zima i toplije vrijeme pogoduju većem prisustvu ovih insekata - rekli su iz NVO Green Home.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
26. maj 2024 20:57