Preko trećine službenih automobila na državnom nivou u evidenciji Uprave za katastar i državnu imovinu, odnosno oko 38 odsto, prosječne je starosti do šest godina, dok je još deset odsto službenih auta iz te evidencije starosti između šest i deset godina, pokazuje analiza Akcije za socijalnu pravdu (ASP), zasnovana na zvanično dobijenim podacima. Kako je za "Dan" saopšteno iz ove nevladine organizacije, zvanične podatke je dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama od Uprave za katastar i državnu imovinu. Evidencija obuhvata 831 automobil u 67 državnih organa i organa uprave, od kojih su devet ministarstava, ali ne i resora unutrašnjih poslova, kao ni Uprave policije ili Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), koji imaju najveće vozne parkove. To znači da je kod Uprave evidentiran samo dio ukupnog državnog voznog parka koji plaćaju građani.
"Dan" je ranije pisao, pozivajući se na podatke Vlade, da u Crnoj Gori skoro svaki drugi stanovnik posjeduje automobil ili neku vrstu motornog i priključnog vozila, odnosno 620.000 stanovnika imalo je na kraju prošle godine 256.180 registrovanih motornih i priključnih vozila. Podaci o starosti tih automobila ipak ukazuju na loš standard, jer su vozila u prosjeku stara 15,3 godine, a na sjeveru, u regiji koja je i ekonomski najugroženija, taj prosjek je i do 20 godina.
Evidencija Uprave za katastar i državnu imovinu pokazuje da je od ukupnog broja njene evidencije, tj. 831 službenih automobila prosječne starosti do šest godina oko 38 odsto ili 314 vozila. Od šest do deset godina prosječno je staro oko 10 odsto evidentiranih vozila ili 88 auta. Od deset do petnaest godina prosječne je starosti još 312 automobila ili oko 37 odsto od ukupne brojke. Konačno, preostalih 14 odsto ili 117 auta je starosti preko 15 godina.
U odnosu na pojedinačne državne organe može se zaključiti da ministarstva imaju novije vozne parkove, ali na ukupnu starost vozila utiče veliki broj automobila iz godina prije 2010. godine, a kojima raspolažu inspekcije ili Uprava za šume, koja su uglavnom za terenski rad. Takođe je primjetno i da su poslednjih godina nosioci izvršne vlasti najviše trgovali najnovije modele marke "škoda" ili "mercedes", koji su poznati kao luksuzni, ali i veoma skupi automobili.
– Imajući u vidu ranije objave da je prosječna starost vozila u zemlji preko 15 godina, a na osiromašenom i u dobroj mjeri opustjelom sjeveru i do 20 godina, jasno je da građani voze veoma stara auta, a to podrazumijeva da su takva auta i svojevrsni rizik u saobraćaju. U isto vrijeme, vidi se da su u državnoj upravi u mnogo boljoj situaciji. Izgleda da je najlakše ne štedjeti iz državne kase, odnosno od novca građana – kažu za "Dan" iz ASP-a.
U ovoj nevladinoj organizaciji već duže ukazuju da je preglomazan vozni park javne administracije (i državne i lokalnih) potrebno znatno smanjiti, kako bi se, sa jedne strane, umanjio ukupan trošak za održavanje tog voznog parka, a, sa druge strane, kroz prodaju dijela tog parka može se obezbijediti novac za socijalne potrebe u zemlji.
– Plastično kazano, ne mora svaki javni funkcioner ili visoko rukovodni državni službenik da ima vozilo na teret građana – poručuju iz ASP-a.
