Vuk Iković / - ALEKSANDAR JAREDIC
20/05/2024 u 13:16 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Iković: Crna Gora nema politiku koja se bavi zaštitom životne sredine

Crna Gora mora uskladiti razvoj sa kapacitetima prirode, da ne bi došla u situaciju u kojoj više nije moguća primjena mjera kojima se regulišu negativni uticaji klimatskih promjena, upozorio je biolog i ekološki aktivista Vuk Iković.

On smatra da u Crnoj Gori ne postoji politika koja se bavi zaštitom životne sredine.

Iković je u intervjuu agenciji MINA kazao da se Crna Gora, kao i veliki broj država u regionu i Evropi, zbog klimatskih promjena, suočava sa sve većim brojem sušnih dana i sa manjom dostupnošću vode i dodao da je jedan od glavnih problema to što donosioci odluka ne slušaju nauku.

- Crna Gora se primarno suočava sa većim brojem sunčanih dana, sa težom dostupnošću pitke vode, sa najezdom insekata koji donose određenu štetu, a samim tim je teže proizvesti i hranu, naveo je Iković.

Govoreći o uticaju klimatskih promjena na biodiverziet u Crnoj Gori, Iković je kazao da se u Crnoj Gori vrši biomonitoring vrsta, ali da metodologija po kojoj se to radi nije egzaktna, ustaljena, niti ozakonjena.

Zbog toga je, kako je kazao, teško raditi poređenja i analize.

- To znači da ove godine možete na jedan način da pratite neke životinje, a sljedeće godine na skroz drugi. Samim tim, teško je upoređivati stvari, rekao je Iković.

On je naglasio da se stanje biljnog i životinskog svijeta u Crnoj Gori ne može upoređivati sa stanjem od prije 30 ili 40 godina, dominantno zbog, kako je naveo, sumanutog razvoja i investicija, ali i proizvodnje koja nije marila za posljedice po ljudske i prirodne resurse.

- Činjenica je da danas imamo mnogo manji broj jedinki određenih vrsta, koje su čak i kritično ugrožene, nego što je to bilo i prije deset ili 30 godina, ali nemamo politiku koja se bavi zaštom životne sredine, kazao je Iković.

On je naveo da, ako je danas nešto zajednički interes svih - to je zdrava životna sredina, odnosno pitka voda, zdrava hrana i čist vazduh.

- To je primarno pitanje politike, odnosno političke odluke. Bez obzira koliko jedna nauka dokaže i propiše mjere za održivi razvoj, zdrav razvoj i životnu sredinu, one će ostati upakovane u jednom dokumentu ili jednom naučnom radu ukoliko ih politika ne propiše kroz zakone i institucije ne primijene taj zakon, rekao je Iković.

Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori se i dalje govori o tome da li nešto treba da se propiše ili ne, a vrlo malo o tome šta će i kada biti urađeno.

- Neodlučnost u političkim porukama koje dolaze od, prije svega, partija na vlasti je takva da su građani sve više zbunjeni, da čak i sumnjaju u postojanje klimatskih promjena, kazao je Iković.

Na pitanje da li se u Crnoj Gori sprovode konretne mjere kako bi se ublažili negativni uticaji klimatskih promjena na biodiverzitet, Iković je odgovorio da se razvoj mora uskladiti sa prirodom.

- Sve dok se ekonomski, ili bilo koji drugi razvoj, ne bude usaglašavao sa kapacitetima prirode, Crna Gora će stagnirati ili nastavljati da ide besputicom, rekao je Iković.

Prema njegovim riječima, ukoliko se to ne desi, Crna Gora bi mogla doći u situaciju u kojoj više nije moguća primjena mjera kojima se regulišu, smanjuju ili neutrališu negativni uticaji klimatskih promjena.

- A koji je nastao alavošću pojedinaca i primarno političke klase koja gleda na prirodu kao sredstvo koje treba da pretvori u novac, bez obzira na to da li ćemo sjutra imati čistog vazduha ili zdrave hrane, rekao je Iković.

On je istakao da Crna Gora nije slučajno proklamovana za ekološku državu, navodeći da je jedinstvena jer na malom prostoru postoji ogromna raznolikost.

- Umjesto da to iskoristimo, mi smo se zadovoljili krilaticom, ali nijesmo materijalizovali tu ideju, niti smo je pretočili iz nekih zakonskih rješenja i odluka na teren, rekao je Iković.

Kako je upozorio, ako crnogorski političari ne budu imali viziju razvoja Crne Gore kroz zelenu politiku i neophodne aktivnosti koje će ublažiti i neutralisati klimatske promjene u Crnoj Gori, onda će država i dalje biti pod uticajem investicija koje dolaze dominantno zbog profita.

Prema riječima Ikovića, isti investitor u Njemačkoj više poštuje prirodu i čovjeka, nego u Crnoj Gori.

- Zato što naši političari nijesu odlučni u primjeni zakona. Mi se više vodimo interesima pojedinca u partiji i interesima partije, nego interesom zakona, odnosno interesom građana i države. Sve dok bude tako, mi ćemo zanemarivati potrebe prirode, samim tim i čovjeka, rekao je Iković.

Kako je dodao, u državi gdje je priroda zaštićena, zaštićen je i čovjek.

Životna sredina kamen spoticanja na putu ka EU

Prema njegovim riječima, izazov u primjeni ekoloških principa jesu i ljudski resursi, ali zato što je dio onih koji su mogli da doprinesu napustio državu, jer nijesu mogli da primijene svoje znanje u Crnoj Gori.

- Mi danas imamo odlične stručnjake, iako su u manjini, u brojnim institucijama, ali oni ne donose ključne odluke. Oni, u najboljem slučaju, bivaju saslušani, a konačnu odluku donosi partija koja je uzela taj resor, rekao je Iković.

On je naglasio da je Crnoj Gori za prirodu, kao i za sve ostale oblasti, potrebna vladavina zakona, a ne vladavina pojedinaca.

Ističući da politika mora slušati nauku, Iković je kazao da u Crnoj Gori univerziteti služe kao “ukras na jelki”

- Resor u Ministarstvu ekologije koji se bavi klimatskim promjerama nema pristup naučnim radovima iz oblasti klimatskih promjena koje rade profesori i studenti na Univerzitetu, rekao je Iković.

Kako je dodao, ako državni resor koji se bavi klimatskim promjenama nema bazu podataka koji prati inovacije u toj oblasti, to znači da crnogorsku aktuelnu politiku ne interesuje nauka.

Navodeći da je klimatskim promjenama u Crnoj Gori najviše ugrožen čovjek, Iković je naglasio da država po pitanju zagađenja vazduha ne radi ništa što bi trebalo.

- Kamoli približno onome što je propisano, znači baš ne radi ništa. Mjerenja koja se rade radi mjerenja ne služe ničemu, naglasio je Iković.

On je kazao da partije samo pred izbore govore o regulisanju vazduha u Bijelom Polju i Pljevljima, ali da, kada dođu na vlast, ništa po tom pitanju ne rade.

- Vazduh u Crnoj Gori, kao i svi segmenti životne sredine, pa i biljke i životinje, dominantno su pod negativnim uticajem zbog loših političkih odluka, a te loše političke odluke, umjesto da ublažavaju i smanjuju klimatsku krizu, one je povećavaju, naglasio je Iković.

On je podsjetio da su Pljevlja u Evropi prepoznata kao grad sa najkvalitetnim šumama i jako kvalitetnom drvnom građom, ali se, kako je naveo, stanovništvo u tom gradu skoro prepolovilo.

- Ako je taj grad ključni za proizvodnju električne energije, onda bi trebalo da stanovništvo uživa u svim blagodetima, rekao je Iković, podsjećajući da građani Pljevalja bježe iz tog grada i zbog loše životne sredine.

Prema njegovim riječima, situacija u Pljevljima je alarm.

- Ako to nije urgentno za državu Crnu Goru, onda živimo u incidentu koji smo prihvatili kao normalnost, rekao je Iković.

Komentarišući presudu Europskog suda za ljudska prava prema kojoj je zaštita građana od klimatskih promjena uvrštena u opseg ljudskih prava, Iković je kazao da je ohrabrujuća presuda u kojoj je grupa građana koja je tužila Švajcarsku dobila spor.

On je naglasio da je postupak dokazivanja dugo trajao, kao i da su oštećeni u tom slučaju imali medicinske i druge naučne dokaze koji su ukazivali na to da Švajcarska nije uradila dovoljno da smanji emisiju gasova sa efektom staklene bašte.

U toj presudi, kako je objasnio, stoji da se Vlada Švajcarske nije vodila naukom i nije primjenila klimatsku politiku koja je propisana kao osnov ljudskih prava.

Prema njegovim riječima, najbitnije u toj presudi je to što je presuđeno u korist građana, dok Vlada Švajcarske mora da plati štetu.

- Sad zamislite kad se to odnosi na Švajcarsku, koja je jako transparentna i koja uključuje građane u donošenje najmanjih mogućih odluka, kakva je situacija onda na Balkanu, odnosno konkretno u Crnoj Gori, istakao je Iković.

Odgovarajući na pitanje o efektima koje bi ta presuda mogla imati na Crnu Goru, koja je članica Savjeta Evrope, on je podsjetio na situaciju u gradovima sa zagađenim vaduhom i Podgoricu u kojoj se svake godine dešavaju požari.

- Šta bi trebalo da rade građani primorja, s obzirom na to da, zbog klimatskih promjena i zbog krađe šljunka u Morači i Cijevnoj, nemaju siguran pristup pitkoj vodi, upitao je Iković, naglašavajući da je siguran pristup pitkoj čistoj vodi osnovno ljudsko pravo koje je zagarantovano i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Kako je ponovio, politika je politika samo ukoliko se vodi naukom.

- Sud je rekao da se Vlada Švajcarske nije vodila naukom, nije primijenila mjere za smanjenje klimatske krize, građani su ugroženi, kazao je Iković.

To će, kako smatra, prije ili kasnije doći i u Crnu Goru.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
15. jun 2024 20:36