Marina Medojević / - FOTO: M.V.
15/05/2024 u 07:53 h
DAN portalDAN portal
Preuzmite našu aplikaciju
Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
StoryEditor

Medojević: Ekonomska nestabilnost najveći problem porodica u Crnoj Gori

Širom svijeta 15. maja se obilježava Dan porodice, pružajući priliku za unapređenje svijesti o pitanjima koja se odnose na porodice i za povećanje znanja o socijalnim, ekonomskim i demografskim procesima koji utiču na porodice, saopštila je predsjednica Banke hrane Marina Medojević.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) je 1993. godine u rezoluciji A/RES/47/237 odlučila da se 15. maj svake godine obilježava kao Međunarodni dan porodice. Porodica je zaštićena od strane UN-a i formalno, i to putem Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima.

- Baš na ovaj dan je bitno naglasiti koliko je zdrava porodica važna i koliki je njen značaj i uloga na razvoj djeteta. Jedan dio djece čiji je razvoj ugrožen porodičnim prilikama poput siromaštva, zdravstvenih problema roditelja, nasiljem u porodici, zlostavljanjem i zanemarivanjem mora biti zaštićen. Ne smijemo i dozvoliti da se ljudi lječe SMS-ovima a hrane, oblače, plaćaju stanarine uz pomoć donacija - poručila je Medojević.

Ona je istakla važnost donošenja Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti.

- Kao NVO koja se bavi problemima siromaštva, punih 14 godina očekivali smo nastavak započete saradnje sa ministarkom socijalnog staranja, Naidom Nišić u cilju doprinosa novim zakonskim rješenjima. Na žalost saradnja je bez objašnjenja stopirana. Iako deklarativno podržana, kao Sekretarka za socijalno staranje od strane gradonačelnice Podgorice, Olivere Injac da socijalnu politiku glavnog grada učinim boljom i pravednijom tj. po mjeri ugroženih porodica i pojedinaca, suštinska podrška je izostala, a time i moj angažman na tom mjestu -navela je Medojević.

Prema njenim riječima satisfakcija za njihov volonterski rad bi možda mogla biti što su skoro sve njihove dugogodišnje primjedbe, vezano za socijalnu politiku našle u izvještajima i preporukama  međunarodnih organizacija UNICEF-a i UNDP-a.

Ipak, dodaje, njihov cilj je bio da ukažemo pravovremeno na nedostatke postojeće socijalne politike kako bi nova bila kvalitetnija.

- Najveći problemi porodica u Crnoj Gori su neadekvatna socijalna i ekonomska sigurnost porodica, posebno nezaposlenih porodilja, pad nataliteta i prirodnog priraštaja. Naročito su izraženi problemi porodica sa invalidnim članom, jednoroditeljskih i porodica sa više djece i nasilje u porodici. Za rješavanje ovih problema potrebno je da relevantne institucije više brinu o porodici i njenim potrebama u svim segmentima života - poručila je Medojević.

U Crnoj Gori nema socijalne pravde: Funkcionerska plata kao 18 sociјala

Prema njenim riječima porodice su opterećene različitim problema kao što su ekonomska nesigurnost, različite vrste nasilja. To su problemi koji utiču na zdravlje, obrazovanje, zapošljavanje i angažovanje u društvu svih članova porodice.

Obrazovanje je pravo svakog čovjeka i treba da bude dostupno svakom djetetu. Poseban akcenat treba da bude na obrazovanju djece koja dolaze iz siromašnih područja i marginaliziranih socijalnih grupacija.

Došlo je do povećanje minimalne zarade i minimalne penzije ali ne i socijalne pomoći od koje se može prehraniti, platiti stanarina, podmiriti potrebe djece.

- Svaka socijalno pravedna drzava izdiže svoje stanovnike, iznad linije siromaštva. Ali ne i naša. Kod nas je linija siromaštva 214 eura za pojedinca a on će od svoje države dobiti svega 84 eura MOP-a, ukoliko zadovolje zahtjevne kriterijume za koje su međunarodne organizacije ukazale da su kruti. Linija siromaštva četvoročlane porodice sa dvoje maloljetne djece je 450 eura a država će pomoći, sa svega 150 eura MOP-a - rekla je Medojević.

Malobrojni su, kaže Medojević, oni koji zadovolje zahtjevne uslove ostvarivanja prava na materijalno obezbjeđenje porodice(MOP) pa tako oko 130.000 zvanično siromasnih po Monstatu, a MOP dobija svega 18.000, dakle sedam puta manje od potrebnog.

- Svaki peti građanin je u riziku od siromaštva – podatak je koji je Monstat dobio putem upitnika, ograničenog broja ispitivača. Način da provjerimo stvarno stanje je moglo biti preko nedavnog Popisa ali kreatore socijalne politike nije zanimalo da u Popis ubace i ova pitanja, posebno je čudno jer pripremaju novi zakon o socijalnoj i dječijoj zastiti - navela je ona.

Sindikalna potrošačka korpa je 1.900 eura, a minimalnu platu od 450 eura ima oko 60.000 zaposlenih, do prosječne zarade (800 eura) ima oko 70.000 ljudi u radnom odnosu.

- Ako uračunamo i penzionere koji primaju 450 eura kojih je oko 70.000, nezaposlene na ZZZ kojih je više od 36.000, one koji rade na crno a procjena je da ih je oko 40 000 doći ćemo do frapantnih podataka koji upućuju na velikobrojnost, ljudi na ivici egzistencije - tvrdi Medojević.

Zbog svega navedenog Banka hrane predlaže: uvođenje kategorije minimalne socijalne pomoći usklađene sa rastom zivotnih troškova, užinu u školi, produženi boravak djece u školi, rad vrtića u dvije smjene radnim danima i subotom, kao podrška roditeljima koji rade u smjenama i subotom, podršku pri zaposljavanju roditelja, na stabilna i dobro placena radna mjesta, stipendiranje djece iz siromašnih porodica do okončanja školovanja, besplatan gradski prevoz svim socijalno ugroženim i nezaposlenim, subvencionisanje stanarine, grijanja, kominalnih troskova porodicama i pojedincima u stanju socijalne potrebe, proširenje pozitivne liste ljekova za socijalno ugrozene građane,  besplatan vrtic za djecu siromasnih roditelja, djeciji dodatak srazmjeran prihodima porodice i starosti djece, skidanje ograničenja na petoro djece u porodici, obrok za sve gladne u Narodnim kuhinjama, osnovne životne namirnice i higijenska sredstva besplatno ugroženim porodicama, naknada za dugogodišnje teškp zapošljive nezaposlene,  izgradnju socijalnih stanova, uvođenje socijalne penzije ili nacionalne naknade za starije osobe koji nemaju

primanja ili su ona ispod linije siromaštva.

- Sistem socijalnog kartona podržava automatsku razmjenu podataka sa devet institucija: Fond penzijskog i invalidskog osiguranja, Fond zdravstvenog osiguranja, Uprava za nekretnine, Poreska uprava, Zavod za zapošljavanje, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo poljoprivrede i Veterinarska uprava. Na taj način se prikupljaju dokazi iz registara nadležnih institucija služe za utvrđivanje imovine, prihoda i statusa pojedinaca, odnosno porodica i ne može biti prepreke i izgovora da neko ne dobije neko od navedenih primanja ili servisa, za šta postoji potreba - zaključila je Medojević.

Pratite nas na
Pridružite nam se na viber community
Pratite nas
i na telegram kanalu
Pratite nas
i na WhatsUp kanalu
19. jun 2024 22:47